U sklopu provedbe EU projekta IPA 2009 Inovativne socijalne usluge pod nazivom "Mjesto za mene", Udruga za rad s mladima Breza i Agencija lokalne demokracije Osijek organizirale su edukativnu radionicu na temu "Da gorimo, a ne pregorimo...".
Radionica je održana u Kulturno-znanstvenom centru Milutina
Milankovića u Dalju, a predavač je bio
Zoran Vargović, psiho-terapeut Udruge
Breza.
Radionica se održava u sklopu edukacijskog modula jačanja
kapaciteta članova udruga koje pružaju socijalne usluge, a temu
su birali upravo sudionici prijašnjih seminara.
Pregorijevanje (burnout) je emocionalna, psihološka i
duhovna iscrpljenost koja je nastala dugotrajnim stresom
i lošim prilagođavanjem na stresne situacije. Glavni “okidači”
pregorijevanja su osobni i okolišni utjecaji, osobni su
individualni koji ovise o tipu osobnosti, te o načinima kako
reagiramo na različite situacije. Okolišni “okidači” su različiti
pritisci iz okoline, radne sredine, organizacije posla ili
zahtjevi vezani uz posao kojim se bavimo.
Glavni kriteriji koji dovode do pregorijevanja su
depersonalizacija, emocionalna iscrpljenosti i
neuspješnost na poslu, a simptomi pregorijevanja
vidljivi su na fizičkoj, psihičkoj i ponašajnoj razini.
Prevencija i liječenje provode se na tjelesnoj, emotivnoj,
intelektualnoj, duhovnoj i društvenoj razini, te na područjima
poslovne aktivnosti i slobodnog vremena.
“Pregorijevanje nije bolest ili poremećaj, nije znak
slabosti, nesposobnosti ili neuspješnosti. Pregorijevanje je
učitelj života koji nas uči osobnim i društvenim prilagodbama
koje utječu na bolju uspješnost u poslu i kvalitetnije življenje.
Pomaže nam realno postaviti ciljeve, planirati održive aktivnosti
i prihvatiti osobne zdrave granica preko kojih ne bismo trebali
ići” , izjavio je Zoran Vargović.
Pojedinci i članovi udruga, osobito onih koji se bave
pružanjem socijalnih usluga, zbog samog načina
funkcioniranja udruga, te zbog prirode posla, pripadaju
rizičnijoj skupini za sindrom pregorijevanja. Ovakve bi radionice
bilo nužno održavati u kontinuitetu jer su one dio prevencije
pregorijevanja, ali i saniranja posljedica pregorijevanja.
Pregorijevanje u velikoj mjeri utječe na efikasnost na
poslu, odnose među ljudima i obiteljski život, stoga rad
s pregorijevanjem na svim razinama poboljšava kvalitetu života i
rada.