Vjerojatno bi malo tko rekao da je ovogodišnji svibanj bio topliji od prosjeka, posebice nakon posljednjih desetak dana. No, statistika je neumoljiva, a što nam donosi lipanj i ostatak ljeta najavljuju Zoran Vakula i Krunoslav Mikec.
Svibanj
Za razliku od nekih drugih preliminarnih rezultata, ovi od
klimatološke analize dojučerašnjega svibnja danas se smiju
objavljivati. Prema njima će srednja mjesečna temperatura
zraka na većini meteoroloških postaja ostati zabilježena u
povijesti kao barem malo viša od službenog klimatološkog
srednjaka, iz razdoblja 1961-1990. godina. Riječ je o
malim odstupanjima uglavnom između 0,1 i 0,7°C, pa će kolege
klimatolozi svibanj ocijeniti većinom kao «normalan» mjesec, samo
u Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru «topli», budući da je
odstupanje bilo od 1 do 1,3°C. Malo hladnije od prosjeka, od -0,7
do -0,1°C, ali i dalje «normalno», bilo je uglavnom na Bilogori,
Puntijarci i Zavižanu, te u Karlovcu, Pazinu i Rijeci.
Naravno, riječ je o prosjecima za cijeli mjesec,
u kojima se ne vidi da je, primjerice u ovogodišnjem svibnju,
početak mjeseca bio mnogima ugodno topao, i već su krenule priče
kako skačemo iz kaputa u kratke rukave, a ovi posljednji dani
neugodno hladni. U povijesti meteoroloških mjerenja, u Splitu od
1948. godine, na dane 30. travnja i 1. svibnja najviša dnevna
temperatura nikada nije bila visoka kao ove godine, a 26., 30. i
31. svibnja – tako niska. Pritom je 26. svibnja srednja dnevna
temperatura zraka bila rekordno niska ne samo za taj dan, nego za
cijelu posljednju trećinu svibnja. Ekstrema ponovno «k’o u
priči»! Gotovo diljem Hrvatske.
Proljeće
Kao i svibanj, i proljeće zaslužuje klimatološku ocjenu
«normalno» i «toplo» za većinu mjesta u Hrvatskoj, pri
čemu «toplo» prevladava u Dalmaciji i Lici, a «normalno» u
sjevernijim krajevima, i to ponajprije zbog iznad prosječnosti
travnja.
Pritom se ne smije zaboraviti spomenuti i količinu oborine, prema
kojoj će kolege klimatolozi proljeće najvjerojatnije ocijeniti
kao «kišno» i «vrlo kišno», a primjerice u
Rijeci i Zadru čak i «ekstremno kišno».
Do kada ovako?
Kompjutorski modeli atmosfere svakodnevno daju nove izračune.
Svakoga dana, «i petkom i svetkom», svaki sat vrijedni motritelji
Državnog hidrometeorološkog zavoda u Hrvatskoj, i sličnih
institucija u državama diljem svijeta, dojavljuju motrene i
izmjerene meteorološke podatke. Pomoću njih, u kombinaciji s
radarskim i satelitskim mjerenjima, hidrološkim i mnogim drugim
podacima, opisuje se prošlo i sadašnje stanje atmosfere, što je
temelj za izračunavanje budućih stanja. Zahvaljujući tako
složenom sustavu, naravno, i moćnim super-računalima, te ljudima
koji ih stvaraju i održavaju, i onima koji su stvorili
kompjutorske modele atmosfere i stalno ih unapređuju, može se
čuti ono jednostavno: «vrijeme danas i sljedećih dana bit
će promjenljivo, uz sunčana razdoblja, ali i povremenu
mjestimičnu kišu». E pa takvo će biti i u prvom
desetodnevlju lipnja. Naravno, i sve toplije, pa bi nam se
sredinom mjeseca mogao dogoditi i poneki vruć dan, s
najvišom temperaturom zraka 30°C i višom. No, kao što je
i primjereno lipnju, u sljedećih desetak dana i dalje nema na
vidiku znatnije i dugotrajnije stabilizacije. Barem ne u
vremenskom smislu.
Ljeto
Ako se analiziraju prognoze koje su objavljivane, između ostaloga
i na stranicama DHMZ, može se zaključiti kako je još početkom
ožujka spominjano iznadprosječno toplo ljeto, točnije: «a još je
veća vjerojatnost za znatnije pozitivno odstupanje srednje
sezonske temperature ljeta. Tijekom njega će, prema trenutačnim
prognozama, diljem Hrvatske sva tri mjeseca biti barem malo
iznadprosječno topla».
Službena je prognoza DHMZ-a za sezonu lipanj-kolovoz napisana
sredinom svibnja: «Srednja sezonska temperatura zraka očekuje se
većinom višom od prosjeka, uz umjerenu, na južnom Jadranu i
veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom će,
najvjerojatnije, diljem Hrvatske svaki od sljedeća tri mjeseca
biti barem malo topliji nego što je to uobičajeno, uz najveća
pozitivna odstupanja u kolovozu. Ne smije se isključiti mogućnost
za mjestimice i ekstremno toplo ljeto.”
Ta se prognoza temeljila na izračunima Europskog centra za
srednjoročne prognoze vremena iz Readinga, Velika Britanija.
Odnosi se na cijelo spomenuto razdoblje, a nikako ne na pojedine
mjesece, osim ako neki od njih nisu izrijekom navedeni.
Također, iako se u sljedećem tromjesečju srednja temperatura
zraka očekuje većinom višom od višegodišnjeg srednjaka, to ne
znači da neće biti i izraženijih hladnijih dana i/ili razdoblja.
U međuvremenu su se pojavile i neke druge sezonske prognoze,
primjerice od meteorološke službe Velike Britanije (UKMO), kao i
od međunarodnog istraživačkog instituta (IRI). Prve
upućuju na povećanu vjerojatnost hladnijeg ljeta u Hrvatskoj i
okolici, a druge na toplije ljeto!?
Pritom oni koji ozbiljno analiziraju, razumiju i tumače te
sezonske prognoze znaju kako je riječ o, između ostaloga,
različitim modelima i odstupanjima u odnosu na različita
klimatološka razdoblja. Oni pak koji površno prate problematiku
nemaju sve spoznaje nego donose kojekakve zaključke, pa i
pogrešne.
Kako god, i dalje je najveća vjerojatnost da će
tromjesečje koje je počelo 1. lipnja u većini Hrvatske
biti barem malo toplije od višegodišnjeg prosjeka, i u
odnosu na posljednje klimatološko razdoblje (1981-2010.), te
posebice u odnosu na standardno razdoblje prema Svjetskoj
meteorološkoj organizaciji (1961-1990.), pri čemu su izraženija
pozitivna odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u većini
Hrvatske najvjerojatnija u kolovozu. No, i tada se ne preporuča
imati u blizini samo kratke rukave, nego i poneki dugi, pa i
kakvu topliju majicu. Naravno, i redovito pratiti kratkoročnije,
pouzdanije prognoze, u kojima statistika i uspoređivanje s
prosjecima ima manju ulogu. I ne zaboraviti kako je riječ
o prognozama. A svaka prognoza ima vjerojatnost
ostvarivanja. Prognoze za sljedeće mjesece nisu pouzdane kao one
za sljedeće dane, a ove godine dodatno otežava i činjenica da
kompjutorski dugoročni izračuni nisu usklađeni kao što su bili
prošlih godina. No, malo iznad ili malo ispod prosjeka vjerojatno
će se lakše podnositi ako izostanu ekstremne meteorološke pojave,
za što je mala vjerojatnost.
Izvor: HRT.hr