U Hrvatskoj se svakog dana dogodi 30 požara. Svakih osam dana jedna osoba pogine od požara, a svaki treći dan jedna osoba je ozlijeđena zbog požara.
Najčešći uzrok velikih požara otvorenog prostora u
Hrvatskoj je neoprezno spaljivanje biljnog otpada i loženje vatre
na otvorenom prostoru.
Zbog neopreznosti i nepromišljenosti pojedinaca u opasnost dolaze
ljudski životi, a u požarima nastaje velika materijalna
šteta!
NAKON UOČAVANJA POŽARA ODMAH NAZOVITE VATROGASCE NA BROJ
193, CENTAR 112 ILI POLICIJU NA 192.
[blockquote]Vatrogasci Vam stoga poručuju:
• ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje
na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru,
pogotovo za vrijeme sazrijevanja i žetve te za vrijeme sušnih
perioda
• ne palite vatru na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba
šume i 30 metara od ograda i zgrada izgrađenih od zapaljivog
materijala te u trasama elektroenergetskih vodova
• ne palite biljni otpad u šumama, lovištima i parkovima
• ne palite vatru u blizini miniranih i minsko sumnjivih
površina
• ne palite suhu travu i raslinje u blizini trajnih nasada
voćnjaka i vinograda
• ne ostavljajte vozila na vatrogasnim prilazima, pristupima i
površinama za operativni rad vatrogasnih i spasilačkih vozila i
opreme
• ne parkirajte vozila kod nadzemnih i podzemnih hidranata za
priključak vozila i pumpi za gašenje požara
• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na
otvorenom prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne
vatrogasne postrojbe
• maloljetnim osobama loženje vatre na otvorenom prostoru nije
dopušteno.
Osobe koje su koristile ložišta na otvorenom dužne su
kontrolirati izgaranje i ne napuštati mjesto dok se vatra u
potpunosti ne ugasi.
Napuštanje mjesta spaljivanja strništa i slame je nekontrolirano
gorenje, odnosno požar na otvorenom prostoru.
Ukoliko zbog požara nastane velika materijalna šteta ili netko
pogine, odgovorni za požar mogu dobiti visoke novčane kazne pa
čak i kaznene prijave. Kod izazivanja požara iz nehaja kazne se
kreću od 2 do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje one su i
do 150 tisuća kuna.Kazna zatvora je i do 60
dana.[/blockquote]
Kako se pripremiti za loženje vatre na
otvorenom?
Nađite pogodno mjesto za vatru. Na mjestima koja su predviđena za
izletnike postoje pripremljena ognjišta. Ako ih nema, treba
izabrati mirno i zaklonjeno mjesto što bliže vodi. Vatru ne
palite za vjetrovita vremena i onda kada su izdana upozorenja za
visok stupanj opasnosti od požara.
Ne palite slamu i strnište nakon
žetve
U vrijeme žetve određen broj neodgovornih pojedinaca, koji
ne znaju ili ne žele znati što učiniti s ostacima nakon žetve,
pribjegavaju njima najjednostavnijoj metodi – spaljivanja slame i
strništa.
Ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na
poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru za vrijeme
sazrijevanja žitarica i žetve kao i za vrijeme velike suše.
POLJOPRIVREDNICI
• spaljivanje provodite danju i za mirnoga vremena, bez
vjetra
• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
• ne palite vatru na velikim površinama, odnosno više vatri koje
ne možete kontrolirati
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od
zapaljivog raslinja u širini koja onemogućava prijenos
požara
• pripremite pribor za gašenje vatre kao što su aparati za
gašenje, lopate, vile te druga sredstva za gašenje: voda, pjena,
prah i sl. Ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara,
poslužit će i pijesak, zemlja i slična sredstva
• u slučaju potrebe spaljivanja većih količina raslinja
posavjetujte se s nadležnom vatrogasnom službom, a spaljivanje
prijavite nadležnoj vatrogasnoj službi ili policijskoj
postaji
• nikako ne palite vatru ukoliko postoji opasnost od prijenosa
požara na druge površine s poljoprivrednim i šumskim kulturama
ili
• ukoliko se nalazite na zaštićenom šumskom području, parku
prirode, lovištu i sl., a naročito u vrijeme velikih opasnosti od
proširenja požara.
NE PALITE OSTATKE USJEVA NAKON ŽETVE JER TIM ČINOM
NANOSITE DUGOROČNU I NEPOVRATNU EKOLOŠKU ŠTETU TLU I
OKOLIŠU!