Centar za djecu, mlade i obitelj "Modus", Otvoreno učilište Algebra i portal MojaMatura.net proveli su ove godine, u dva ciklusa, opsežno istraživanje na 1.180 srednjoškolaca kako bi proučili psihološke aspekte pripreme za državnu maturu.
Čak 59 posto maturanata,
naime, izjavljuje da je pod vrlo velikim ili
izuzetno velikim stresom već u trenutku prijave
ispita državne mature, pola godine prije same mature, dok ih u
tom trenutku samo 21 posto tvrdi da su u potpunosti informirani o
onome što ih uistinu čeka. Kako se bliži datum državne mature,
tako i njihova samouvjerenost i procjena šansi za uspješno
polaganje ispita postupno padaju…
Samo 21 posto učenica i učenika srednjih škola u trenutku
kada trebaju prijaviti ispite državne mature smatra da je u
potpunosti informirano o samoj državnoj maturi, pokazuje
ove godine po prvi puta provedeno istraživanje koje su na 1180
ispitanika proveli Društvo za psihološku pomoć (Centar za djecu,
mlade i obitelj “Modus”), portal mojamatura.net i Učilište
Algebra. Premda je većina maturanata u ovom trenutku – a prvi je
dio istraživanja proveden u siječnju – dala srednje ocjene o
svojoj informiranosti o državnoj maturi, njihovi odgovori na
pitanja o osnovnim činjenicama pokazuju da zapravo imaju osnovne
informacije, ali njihov subjektivni osjećaj da tome nije tako
zapravo je već izraz nesigurnosti. Zabrinjava, međutim, što čak
27 posto učenika izjavljuje da je ispodprosječno ili vrlo loše
informirano o državnoj maturi u trenutku kada se za nju
prijavljuju.
“Maturanti se u trenutku prijave ispita državne mature
najviše žale da im nedostaju konkretne informacije o pojedinom
studiju, ali i informacije koja se zanimanja najviše traže. U
ovoj problematici bitno je razlikovati dva područja
informiranosti koja su maturantima vrlo povezana u
razmišljanjima. Jedno je informiranost o tehničkom aspektu ispita
i u tom smislu znaju što treba, a drugo, jako važno pitanje, jest
informiranost o stvarima koje trebaju znati kako bi mogli
donijeti pravu odluku o budućem zanimanju. U tom segmentu su vrlo
jasno rekli da im nedostaju relevantne informacije”, kaže
Klaudija Šarkanj, prof., voditeljica karijernog savjetovanja u
Otvorenom učilištu Algebra.
S druge strane, nakon provedenog istraživanja nema nikakve sumnje
u to da maturanti uspjeh na maturi smatraju važnim – s tim se
mišljenjem slaže 88 posto ispitanih. U trenutku prijave ispita,
međutim, još nisu posve spremni za njegovo polaganje pa si
najveće šanse daju na ispitu iz stranog jezika (ocijenivši, na
skali od 1 do 5, svoju spremnost prosječnom ocjenom 3,64), nešto
lošijima procjenjuju svoje šanse na ispitu iz hrvatskoga jezika
(2,96) dok su najmanje uvjereni u uspjeh na ispitu iz matematike
(2,85).
Skoro trećina maturanata pod “izrazito velikim” stresom
svih šest mjeseci priprema
Ključni dio istraživanja bavio se procjenom razine stresa kod
samih maturanata, što je pitanje koje u kontekstu državne mature
dosad istraživački nije bilo značajnije pokriveno. Nedvojbeno je
da je postupak državne mature za mnoge stresan – jer, primjerice,
mogu u iščekivanju rezultata i stalnim provjerama svojega
plasmana na listama za pojedini fakultet provesti i veći broj
dana u potpunoj neizvjesnosti – ali u ovom su istraživanju
maturanti procjenjivali razmjere tog stresa i opisivali načine
kako ga osjećaju.
Tako 81 posto maturanata prepoznaje stres, od čega 53 posto
maturanata neposredno prije mature kaže da je pod vrlo velikim
stresom, a sljedećih 26 posto osjeća stres. Rezultat nije
neočekivan s obzirom na to koliko im je državna matura uistinu
važna, ali 28 posto maturanata kaže kako je pod izrazito velikim
stresom već u trenutku prijave ispita državne mature, pola godine
prije samog polaganja – pod stresom su, a nisu se ni počeli
pripremati. Pritom kao najčešće simptome koje vezuju uz stres
prouzročen državnom maturom spominju neprestano razmišljanje o
rezultatima, potreškoće u koncentraciji, rastresenost, nemir i
česte promjene raspoloženja. Maturanti osjećaju da trebaju
podršku i pomoć: njih 81 posto reklo je kako bi pohađalo neki
trening za ovladavanje stresom kada bi takvo što postojalo.
“Kada uparite visoku razinu očekivanja i važnost cilja s
niskom procjenom vlastitih resursa, prostor za stres je izrazito
velik. Ukoliko maturanti osjećaju nemir ili poteškoće u
koncentraciji, navedeno ih sigurno ometa u onome što mi od njih
očekujemo – učenje i rezultat. Potrebno je obratiti pažnju i na
taj dio te učenike naučiti kako se adekvatno nositi sa stresnim
situacijama. U našem centru postoji inicijativa za program
nošenja sa stresom na maturi jer su naši kontakti s maturantima,
uključujući i one kroz ovo istraživanje, pokazali da bi takav
program bio uistinu potreban”, istaknula je Martina Čarija,
psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj “Modus”.
Kako bi partneri istraživanja ponudili adekvatna rješenja i
pomogli maturantima, portal MojPosao i Učilište Algebra u
listopadu će u devet hrvatskih gradova
organizirati besplatna karijerna savjetovanja čiji
je cilj maturante informirati, između ostalog, o budućim
potrebama na tržištu rada – ispitani srednjoškolci
upravo su ovo apostrofirali kao jednu od informacija koja im
ponajviše nedostaje prilikom priprema za državnu maturu i odabira
fakulteta.
Više informacija o sadržaju karijernih savjetovanja, koja će
portali MojPosao i Educentar te Otvoreno učilište Algebra,
besplatno održati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru,
Puli, Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Kutini tijekom listopada,
zainteresirani maturanti i roditelji mogu pronaći
na http://drzavnamatura.hr/karijerno-savjetovanje/.