Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnogi Hrvati pohrlili su u razvijenije države članice u potrazi za poslom i boljim životom. U samo pet promatranih europskih država - Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji i Švedskoj - broj hrvatskih državljana od početka 2013. do početka 2015. povećao se za čak 45.000! Kad se uzme cijela EU, ta brojka sigurno premašuje 50 tisuća. Samo za Irsku se smatra da je iz Slavonije odselilo nekoliko tisuća ljudi.
Kako piše Jutarnji list, pritom se ne radi o brojci
novoodseljenih, već o razlici između onih koji su se doselili i
onih koji su se odselili. Kako je sasvim sigurno da se određeni
broj emigranata (najčešće onih starijih, koji su zaradili
penziju) u tom periodu vratio u Hrvatsku, jasno je da je broj
onih koji su otišli bitno veći. A u obzir nisu uzeti iseljenici u
Kanadu, SAD ili Australiju, također vrlo zanimljive destinacije
za mlađe i obrazovano stanovništvo.
Stvarni broj iseljenjih i dalje je gotovo nemoguće reći. Međutim
podaci Europske komisije izneseni u sklopu izvještaja o tome
kakve bi bile posljedice potpunog ukidanja restrikcija na radne
dozvole hrvatskim državljanima u zemljama EU daju novoj hrvatskoj
emigraciji neke realnije konture. Podatak iz Eurobarometrova
istraživanja kaže da je tijekom 2014. godine 3,3 posto odraslog
stanovništva Hrvatske poduzimalo konkretne korake za preseljenje.
U Bečkom institutu za međunarodne analize, koji je izradio
stručnu podlogu za Europku komisiju, ističu da je lani
115.000 osoba pripremalo svoj odlazak.
Europska komisija na temelju niza statističkih podataka,
zaključuje da se iz Hrvatske iseljavaju osobe koje su dobro
obrazovane, mlade i visoko radno motivirane, što znači da ne
stvaraju dodatni trošak zemljama u koje dolaze (poput povećanja
troškova za socijalne pomoći i naknade za nezaposlene), već
donose “pozitivan ekonomski doprinos”, mahom u djelatnostima u
kojima te zemlje imaju deficit domaće radne snage.
Krajnje je zanimljivo da državljani Hrvatsku ne napuštaju
prvenstveno zbog nezaposlenosti: to je tek treći razlog
za odlazak. Na prvom je mjestu veća plaća (za 80 posto onih koji
odlaze) te bolji uvjeti rada (31 posto).
Prema podacima koje je Jutarnjem dostavio Hrvatski zavod za
zapošljavanje, u 2013. i 2014. godini, kad se ukupni broj
hrvatskih državljana samo u Njemačkoj povećao za oko 38.000, s
burze je u inozemstvo otišlo tek nešto više od 6500 ljudi, i to
prvenstveno iz Slavonije. Više od polovice tih
ljudi živjelo je u tri hrvatske županije – Vukovarsko-srijemskoj,
Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj.
SiB.hr