Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je jučer u Novoj Gradiški 8. Savjetom za Slavoniju, Baranju i Srijem.
U uvodnom govoru kazao je da je ovo dobra prigoda za rezime svega
što je napravljeno od posljednjeg susreta u Pakracu.
Istaknuo je da je do sada ugovoreno 9,7 milijardi kuna kad je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem od ukupno dostupnih 18,5 milijardi kuna. “Pred nama je nešto manje od 9 milijardi za ugovoriti. Projekt ide dobrim tempom i ovaj visoki angažman koji pokazujete jako je dobar”, kazao je.
U dvije i pol godine mandata, istaknuo je predsjednik Vlade, oformili smo okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji i da on daje rezultate. Dodao je da se u razgovorima sa svima koji su uključeni u ove susrete i aktivnosti najbolje vidi razlika u okolnostima koje su sada mnogo drukčije u usporedbi s vremenom prije toga.
“Ovi brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore, dobivaju potporu i na razini nacionalnih omotnica, a isto tako i na razini europskih sredstava i tako će biti i u budućnosti”, ustvrdio je Plenković.
Vlada ostvarila svoje bitne programske ciljeve i
obećanja
Podsjetio je da je Vlada, u makroekonomskom pogledu, ostvarila u
ove dvije i pol godine nekoliko bitnih ciljeva.
“Izašli smo iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a
odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju prije par
tjedana – izišli i iz procedure prekomjernih makroekonomskih
neravnoteža”, istaknuo je Plenković, dodavši da je ubrzo nakon
toga, jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting,
Hrvatsku vratila na razinu investicijskoga kreditnog
rejtinga.
Time smo, naglasio je premijer, ostvarili nekoliko naših
programskih ciljeva i predizbornih obećanja.
Nova statistička klasifikacija olakšava poslovanje
i investicije
Premijer je naglasio da je Vlada u međuvremenu napravila novu
statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Republici
Hrvatskoj, rekavši da su novim ustrojem ispravljene nepravde,
osobito kad je riječ o gospodarstvu slavonskih županija.
“Ova je klasifikacija razboritija i korisnija za one koji imaju
namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako
želimo privući ulagače, onda klima, okolnosti, povoljniji
porezni i pravni okvir, trebaju biti takvi da omoguće to
svojevrsno magnetsko djelovanje”, poručio je.
Podsjetio je i na činjenicu da je Vlada nastavila s fiskalnim i
administrativnim rasterećenjima, provevši u dvije i pol godine
tri vala rušenja administrativnih barijera te rasterećenja
građana i gospodarstva za ukupno 8,5 milijardi kuna.
“To su veliki iskoraci, i za kvalitetniji rad naših poduzetnika i
za konkretne koristi hrvatskim građanima i poduzetnicima”.
Intervencijski planovi za ciljanu pomoć pojedinim
krajevima
Važnim instrumentima u rukama Vlade, Plenković smatra i
intervencijske planove. Pozvao je čelnike slavonskih jedinica
lokalne samouprave da osvijeste taj instrument koji ciljano
pomaže jedinicama u kojima je uočeno da je takva vrst
intervencija sa razine države dodatna vrijednost.
Niz takvih intervencija upravo u Slavoniji ostvaruje dobre i
pozitivne efekte, ocjenjuje predsjednik Vlade, napominjući da su
nedavno slične aktivnosti planirane i za dio Karlovačke županije,
Benkovac te neretvansko područje.
Hrvatska je neto korisnik europskoga proračuna s
viškom od 14,4 mlrd kuna
Vezano uz korištenje europskih sredstava, predsjednik Vlade
istaknuo je da je Hrvatska, od trenutka kada je postala članicom
Europske unije, 1. srpnja 2013. godine, u europski proračun
uplatila 19,7 milijardi kuna, dok je istodobno, u naš proračun
isplaćeno ukupno 34,1 milijarda kuna.
Naglasio je da je Hrvatska neto korisnik europskoga proračuna, s
ukupnim viškom od 14,4 milijarde kuna, iz čega je razvidno da je
dobro i ključno što je Hrvatska članica Europske unije.
Predsjednik Vlade očekuje da će tako biti i u sljedećim
godinama.
Zahvalio je Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije na suradnji sa Svjetskom bankom, čija voditeljica hrvatskog
ureda Elisabetta Campanelli i ovaj puta sudjeluje u radu
Savjeta.
Savjetodavni sporazumi sa Svjetskom bankom dodatno
pridonose razvoju Slavonije
Predsjednik Vlade podsjetio je da je Hrvatska u međuvremenu
obilježila 25 godina kvalitetne suradnje sa Svjetskom bankom,
izrazivši zadovoljstvo što savjetodavni sporazumi sa Svjetskom
bankom i aktivnosti koje se provode dodatno pridonose razvoju
Slavonije.
“Očekujem da tu ulogu Svjetske banke iskoristimo u svim važnim
sektorima. Od poljoprivrede i proizvodnje hrane, drvne
industrije, informatičko-komunikacijskog sektora, do
prerađivačkog sektora i turizama”, naveo je
Plenković.
Razvoj turizma i aktiviranje državne imovine kao
pokretači hrvatskoga gospodarstva
Posebno je apostrofirao nazočnost ministra turizma na sjednici
Savjeta, napominjući da će slavonske županije ove jeseni biti
zajednički domaćin Dana hrvatskoga turizma.
Poručio je da je to još jedna poruka koliko je važno da razvoj
kontinentalnog turizma bude u fokusu, doprinoseći onoj
gospodarskoj grani koja je u mnogim aspektima pokretač hrvatskoga
gospodarstva.
Plenković je najavio da će u okviru dnevnoga reda današnje
sjednice biti i informacija o aktivnostima koje se odnose na
aktiviranje državne imovine, zbog čega je Vlada formirala i
posebno ministarstvo.
Kazao je da je namjera Vlade bila da, u dijalogu i u
sinergiji, traži najsvrhovitija rješenja koja će pomoći
gospodarskom razvoju gradova, županija i općina u kojima se ta
imovina nalazi.
Najavio je da će ministar državne imovine Marić dati pregled
svega što je sve po županijama učinjeno, a očekuje od sudionika
sjednice da i sami signaliziraju što još predstoji od krupnijih
mogućnosti aktiviranja državne imovine.
Također je naveo da će na sjednici biti predstavljena cjelovita
informacija o provedbi aktivnosti Vlade, kao i da će voditeljica
hrvatskog ureda Svjetske banke kazati nekoliko riječi o
projektima Svjetske banke.
Predsjednik Vlade na kraju je izrazio uvjerenje da će Vijeće za
regionalni razvoj koje će se uskoro oformiti u provedbi zakona o
regionalnom razvoju, dodatno povezati sve projekte i pomoći da se
ostvari kvalitetna kohezija rada na regionalnom
razvoju.
Ministrica Žalac: Od zadnjeg Savjeta ugovoreno 1,23
mlrd kuna novih projekata
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Gabrijela Žalac izvijestila je da je od zadnje sjednice Savjeta
ugovoreno 1,23 milijarde kuna novih projekata.
“Zahvaljujući tom projektu 575 slavonskih poduzeća dobiva potpore
iz EU fondova, dodijeljeno je 2.468 stipendija, izgrađeno 645
kilometara kanalizacijske mreže u gradovima i općinama, dok je
aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćen velik broj građana, među
kojima i 8.417 mladih do 29 godina”, izvijestila je
ministrica.
Vlada u slavonske projekte ulaže 1,85 milijardi
kuna
Kada je riječ u ulaganjima državnog novca, dodala je ministrica,
dosad su ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna, a
najavila je i skoru izradu pet projektnih prijedloga koji se mogu
financirati u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Pojasnila je
da se oni odnose na jačanje izravnih stranih ulaganja,
inicijativu za podršku inovacijskom sustavu, učinkovitost i
upravljačke vještine u tvrtkama, vještine sukladno potrebama
tržišta rada, te jačanje socijalne uključenosti na tržištu.
Predstavila je i dosad učinjeno u programima dodjele
bespovratnih sredstava tehničke pomoći Operativnog programa
Konkurentnost i kohezija, kao i programa integrirane fizičke,
gospodarske i socijalne reintegracije malih gradova na ratom
pogođenim područjima. Taj program, rekla je, proširuje se i na
gradove Pleternicu, Novu Gradišku, Slatinu i Đakovo te brojne
općine uz rijeku Savu.
Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih
proizvoda raste dvostruko brže od uvoza
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
izvijestio je kako je ove godine kroz Projekt Slavonija službeno
završen i prvi program – multifunkcionalna poljoprivredna hala na
području Virovitičko-podravske županije.
Od ostalih postignuća naveo je posebne programe potpore za
proizvođače šećerne repe, a s obzirom na negativne trendove u
stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna
kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i
uzgoj junica. Izdvojio je i novi natječaj za sustav
navodnjavanja, naglasivši da će sve što se prijavi s područja
Slavonije biti isplaćeno 100 posto.
Ministarstvo poljoprivrede osigurat će stipendije od po deset
tisuća kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na
visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije, a u tijeku
je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za
izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih
županija, a s 90 do 100 posto će ih financirati
Ministarstvo.
Po prvi put u deset godina, naglasio je ministar Tolušić, postoje
pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta
izvoza poljoprivrednih proizvoda koji trenutno raste dvostruko
brže od uvoza, a raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i
doseže 17 milijardi kuna, što je 9 posto više u odnosu na 2015.
godinu.
Izvor: vlada.gov.hr
FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL