Zanimljive statističke podatke poslali su danas iz službe za medije Osječko-baranjske županije. Reagirali su oni na kataklizmičke objave, posebice u nacionalnim medijima, kojima se Slavoniju i Baranju prikazuje kao potpuno opustošenu i gotovo bezvrijedu.
“S obzirom na to da se sve češće čuje u javnosti kako je
Osječko-baranjska županija, županija iz koje se statistički
iseljava najviše stanovnika i kako smo na samom začelju
demografske statistike, donosim vam dostupne podatke Državnog
zavoda za statistiku, koje je početkom 2019. godine obradila i
Hrvatska gospodarska komora i koji govore o ipak nešto drugačijoj
slici Slavonije i Baranje. Izvor za dio podataka je i Izvješće
Zavoda za zapošljavanje, Otvoreni proračun RH te županijski
proračun Osječko-baranjske županije, a podaci se odnose na mjere
za poticanje razvoja županije s ciljem demografskog
oporavka”, kažu u uvodu svog priopćenja.
Prema dostupnim podacima, stopa pada broja
stanovnika izraženija je na području Like, Dalmatinskoj
Zagori, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i ostalim
slavonskim županijama, a Osječko-baranjska županija se
nalazi na jedanaestom mjestu, čime, kako kažu, ne žele
umanjiti problem nego ga realno promatrati.
Prema podacima s početka godine, oko 1800 ljudi doselilo se u
Osječko-baranjsku županiju koja u odnosu na ostale slavonske
županije prednjači po broju useljenih stanovnika. Slijedi
Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te
Virovitičko-srijemska.
U Osječko-baranjsku županiju iz drugih krajeva Lijepe
naše uselio se 1165 stanovnika, a iz inozemstva njih
598. Najviše iz Njemačke, Srbije te Bosne i
Hercegovine.
“Ove školske godine u osnovne škole u cijeloj
Osječko-baranjskoj županiji krenulo je 2565 prvašića što je 135
učenika prvih razreda više nego lani.
Uz maksimalno angažiranje na povlačenju bespovratnih i
kreditnih sredstava EU i nacionalnih fondova, što izravno utječe
i na angažiranje lokalne građevinske i ostale operative,
Osječko-baranjska županija je razvila mnoge vlastite mjere koje
utječu na demografska kretanja”, dodaju u OBŽ i navode
konkretne podatke o mjerama poticaja u proteklom razdoblju:
• 335,6 milijuna kuna odnosno 61,4% izvornog
županijskog proračuna osigurano je za projekte,
a od toga čak 32% (109 milijuna kuna) namijenjeno je za
gospodarstvo i investicije te 25% (83 milijuna kuna) proračuna
odnosi se na poljoprivredu, ruralni razvoj i kontinentalni
turizam.
• Potpore za poticanje gospodarstva udvostručene su u odnosu na
prethodne godine te iznose 8,6 milijuna kuna.
• Osobito velik interes građana postoji za subvencioniranje
kamate na stambene kredite u okviru projekta
“Stambeni krediti u funkciji poticanja
gospodarstva”, što je novi i jedinstveni projekt u
Hrvatskoj, gdje Županija sufinancira jedan posto kamata stambenog
kredita stanovnicima s područja županije.
• Osječko-baranjska županija za obrazovanje iz proračuna
izdvaja 25% dok je prosjek drugih županija u RH 16%, za
unaprjeđenje stanovanja i zajednice izdvaja najviše od svih
županija, čak 10% dok je prosjek u RH 2% te 7% za socijalnu
zaštitu što je 3% više od ostatka Hrvatske.
• Županija odobrava niz potpora za poduzetnike,
čak i za početnike, nagradama potiče najbolje poduzetničke ideje,
posebna pozornost daje se potporama u poljoprivredi,
kontinentalnom turizmu i uopće projektima razvoja ruralnog
područja.
• Osječko-baranjska županija prednjači po broju projekata
i iznosu sredstva za energetsku obnovu zgrada javne
namjene te jedina županija koja je samostalno prijavila projekt
Zaželi putem kojeg je zaposleno 46 teže zapošljivih žena iz
ruralnih područja naše županije.
• OBŽ je najuspješnija županija po povlačenju sredstava
iz programa ruralnog razvoja gdje je u posljednje tri
godine za naše poljoprivrednike osigurano miljardu i pol
kuna.
• Započete su kapitalne infrastrukturni projekti
poput izgradnje I. gimnazije, izgradnje Regionalnog
distribucijskog centra, Centra za gospodarenje otpadom te
Gospodarskog centra, osigurali smo europska sredstva za projektnu
dokumentaciju novog KBC-a Osijek te ukupne investicije na
području naše županije iznose gotovo tri milijarde kuna.
Prema informacijama koje su dostavili iz OBŽ, Kapitalni i
strateški projekti koje Županija provodi i planira provesti u
nadolazećem razdoblju najvećim se djelom financiraju iz sredstava
Europskih fondova. Riječ je o velikim investicijama čija
realizacija zahtjeva kvalitetnu pripremu i provedbu koja, ovisno
o projektu, traje i do nekoliko godina. Tijekom posljednje dvije
godine pokrenuti su investicijski procesi u Slavoniji i Baranju
čemu u prilog govori i smanjenje stope nezaposlenosti te veća
potražnja za radnicima nego prošle godine u isto vrijeme. Naime,
u travnju ove godine na Zavodu za zapošljavanje bilježi se
1289 novo prijavljenih nezaposlenih osoba, a u
isto vrijeme broj traženih radnika iznosi 1657.
“U Program aktivne politike zapošljavanja (koji se provodi na
nacionalnoj razini) samo u prva četiri mjeseca ove godine
uključeno je 702 novozaposlenih na području Osječko-baranjske
županije, a prema podacima Hrvatske obrtničke komore u
posljednjih godinu dana najviše novootvorenih obrta u Hrvatskoj
bilježi Osječko-baranjska županija. U travnju prošle godine bilo
ih je 3.896, a danas ih je aktivno 4.226, točnije 330 više”,
zaključuju u OBŽ očito revoltirani, kako smo na početku naveli,
napisima u dijelu medija.informiranja javnosti.
Naravno, same statističke podatke uvijek treba uzeti s dozom
rezerve jer statistika može biti varljiva, ali su podaci
indikativni i pokazuju kako ipak postoji nada za kvalitetan
razvoj Osječko-baranjske županije.
SiB.hr