Sjetva je zbog visokih cijena repromaterijala bila izrazito skupa, a vremenski uvjeti loši za pšenicu pa su prinosi niski. Otkupna cijena pšenice od 160 eura po toni, kako kažu ratari, uništava ih i obezvređuje njihov rad
Umjesto u žetvi, ratari su u prosvjedu. Strahuju od propasti.
Glavni razlozi bunta su visoki troškovi sjetve, mali prinosi
pšenice i niska otkupna cijena. Kako kažu, Vladu i premijere su
na vrijeme upozorili na probleme, piše Danas.hr.
Baranjski ratari došli su traktorima i poljoprivrednom
mehanizacijom u polja pšenice, ali ne u žetvu, nego u prosvjed.
“Recimo da je to jedan vapaj prema Ministarstvu da nam nekako
pomogne s obzirom na to da smo potonuli”, rekao je
poljoprivrednik iz Kotline Zoltan Rajki.
Žetva im ne donosi prihode, već gubitke.
“Katastrofa do katastrofe i mislim da bi tu trebalo pripomoći na
neki način”, poručio je poljoprivrednik iz Grabovca
Milenko Jumić.
Sjetva je zbog visokih cijena repromaterijala bila izrazito
skupa, a vremenski uvjeti loši za pšenicu pa su prinosi niski.
Otkupna cijena pšenice od 160 eura po toni, kako kažu ratari,
uništava ih i obezvređuje njihov rad.
Poljoprivrednik iz Karanca Antun Albert
usporedio je četiri kilograma pšenice s jednom kiflom.
“Ako kupimo u Umagu ili Rovinju, onda moram dati sedam kilograma
pšenice”, dodao je.
Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske
poljoprivredne komore, kazao je da ništa nije pojeftinilo, ali da
je cijena pšenice pala za 50 posto.
Kažu da su uoči jesenske sjetve, upoznali i premijera i
Ministarstvo poljoprivrede o mogućim problemima te da je ishod
razgovora bio je ovaj.
“Na inicijativu i našeg premijera i normalno što je reakcija bila
da mi proizvođači moramo proizvoditi, da državi Hrvatskoj je
potrebna hrana i pšenica i sve ostalo, a da resorno ministarstvo
i Vlada moraju balansirati da to bude pokriveno, a ne da se prave
gubitci”, rekao je Antun Vrakić, član
predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore.
Ipak, kažu da su gubici sada tu i to takvi da im slijedi bankrot.
“Neki će morati zatvoriti vrata jer se neće moći vratiti dugovi”,
kazao je poljoprivrednik Rajki.
“Ključ u bravu i idemo dalje, a što onda? I ovako je Baranja
pusta”, poručio je poljoprivrednik Jumić.
Zato traže reakciju Vlade i zaštitu ratara.
“Stanite, zaštitite nas. Zašto je u Mađarskoj 260 eura i u
Parizu, kod nas 160 eura? Gdje je razlika od 100 eura? Tko to
uzima, tko nam to već 30 godina s naših leđa kožu guli”, pita se
Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo
Hrvatske poljoprivredne komore.
Brlošić je poručio da bi predsjednik i premijer Hrvatske trebali
reagirati na ovakvu krizu.
Upozoravaju da je kriza tako duboka da bi mogla biti kobna za
cijelo ratarstvo u Hrvatskoj.