Hektar oranice u 2021. prosječno je koštao 3.600 eura, a prošle godine poskupio je za 38 eura. Za hektar pašnjaka prije dvije godine trebalo je izdvojiti 2.400 eura, a lani 225 eura više. Livade su jedine imale pad - 2021. koštale su 2.300, a lani su pojeftinile za 92 eura po hektaru
Stranci mogu kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.
Istekao je moratorij, a prije toga cijena zemlje je porasla jer
se očekivala velika potražnja, piše Danas.hr.
Kad je žetva i nedjelja je radna! Urod nije zadovoljavajući kao
ni cijene, a nisu sretni ni poljoprivrednici s ukidanjem
moratorija za prodaju zemljišta strancima jer je zemlja sve
skuplja.
“Svi očekuju da će stranci sad navaliti na naše njive. To se ipak
neće dogoditi jer kod nas su njive katastarski neuređene i
usitnjene. Možda će biti nešto jagme za velikim tablama, ali njih
nema puno”, rekao je Josip Tomičić iz Đakova.
Domaći poljoprivrednici više ne mogu pratiti rast cijena. U
poljoprivrednoj komori objašnjavaju zašto ipak ne bi trebalo doći
do velike rasprodaje strancima.
“Oni su već i do sada kupovali zemlju samo ne u fizičkom smislu,
nego kao pravni subjekti. Mislimo da zemljište koje mi obrađujemo
neće kupovati, ali definitivno su nas stavili u velike probleme.
Kada se taj datum bližio, naše su prije tog dolaska datuma zemlje
otišle dva pa čak i tri puta gore”, istaknuo je Mato
Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Hektar oranice u 2021. prosječno je koštao 3.600 eura, a prošle
godine poskupio je za 38 eura. Za hektar pašnjaka prije dvije
godine trebalo je izdvojiti 2.400 eura, a lani 225 eura više.
Livade su jedine imale pad – 2021. koštale su 2.300, a lani su
pojeftinile za 92 eura po hektaru.
Ivo Grgić iz Zavoda za agrarnu ekonomiku i
ruralni razvoj Agronomskog fakulteta pojasnio je da se najveći
porast očekuje tamo gdje će zemlja pridonijeti najvećoj
proizvodnji.
“To bi bila Slavonija i Baranja. Međutim, to zemljište već tamo
se nalazi u vlasništvu domaćih ili inozemnih kompanija, tako da
ne vidim u ovoj godini veliki skok realiziranih cijena”, dodao
je.
S nestrpljenjem se očekuje konačna odluka Fortenove o prodaji
poljoprivrednih tvrtki koje u koncesiji imaju 32 tisuće hektara
zemlje. Oko na njih svakako će baciti i strane tvrtke.
“Mogu i 10 vlasnika promijeniti, oni rade u miru 50 godina i to
zemljište koriste. Za razliku od svih nas fizičkih osoba i OPG-a,
nama su konstantno godinu po godinu produžavali zemljište”,
ispričao je Brlošić.
Kako bi barem nekako zaštitila zemlju od rasprodaje strancima,
država je izmijenila Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Tako
prije isteka moratorija, na kontinentu sebi omogućila pravo
prvokupa iznad deset, a u primorskom dijelu iznad jednog hektara.