Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi kuna za brojne važne projekte
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je jučer u Pitomači
14. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Otvarajući sjednicu Savjeta, premijer Plenković rezimirao je
dosadašnju suradnju u tom formatu i sustavni dijalog istaknuvši
da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem uspostavljen
stabilan, sustavan i strukturiran okvir suradnje i dijaloga na
realizaciji projekata za pet slavonskih županija, koji daje puno
rezultata.
Govoreći o ciljevima i zadacima iz Programa Vlade, premijer se
osvrnuo na 2022. godinu kazavši kako je ona bila izuzetno
uspješna u pogledu njihovog ispunjavanja.
“Naime, mi ćemo za doslovno 11 dana postati članica europodručja
i Schengenskoga prostora. Time Hrvatska zaokružuje proces dublje
integracije u Europsku uniju”, naglasio je.
Bez potpore bespovratnih europskih sredstava svi ovi projekti ne
bi bili mogući
Pritom je istaknuo da upravo ljudi u Slavoniji, koja je teško
propatila u vrijeme Domovinskog rata, znaju koliko takva potpora
potrebna i nužna za razvoj istoka Hrvatske, ravnomjerni
regionalni razvoj, ulaganja u infrastrukturu, poduzetništvo,
poljoprivredu, zaštitu okoliša i sve moguće druge projekte.
To ne bi bilo moguće u ovoj mjeri bez načela solidarnosti i
zajedničkih mehanizama iz Europske unije, dodao je, bilo kroz
kohezijsku ili poljoprivrednu politiku bilo kroz višegodišnji
financijski okvir.
Ove smo godine, dodao je, krenuli i u provedbu Nacionalnog plana
oporavka i otpornosti, podsjetivši da je prije godinu i pol dana
Hrvatska dobila dodatnih 5,5 milijardi eura bespovratnih
sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije.
Dosad smo primili 2,2 milijarde eura, ili 40 posto ukupnih
sredstava koja su nam namijenjena do 2026. godine, kazao je
premijer Plenković, za dodatna ulaganja u gospodarstvo,
poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, zgradarstvo,
obnovu i tako dalje.
Premijer Plenković kazao je da je 2022. bila i godina u kojoj smo
živjeli u isprepletenim posljedicama Covid krize te ruske
agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku i prehrambenu
krizu te inflatorne pritiske.
Zbog toga je Vlada, naglasio je, nakon što je očuvala radna
mjesta i gospodarstvo u vremenu Covida, krenula u nove
intervencije s paketima mjera ukupno vrijednim 26 milijardi kuna,
spriječila poskupljenja struje i plina tijekom jeseni i zime te
smanjila troškove naftnih derivata.
Sve se to radi kako bi građani i gospodarstvo mogli proći kroz
ovaj vrlo zahtjevan i kompleksan period.
Postignuća Projekta Slavonija, Baranja i Srijem
Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer
Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi
kuna za projekte, usmjerenim ka ostanku ljudi u Slavoniji, pomoći
ekonomskom razvoju, zapošljavanju i tako dalje.
“Mi smo do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proveli
preko 34 tisuće projekata”, naglasio je.
Naveo je da se provodi 67 razvojnih projekata vrijednih 12
milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma.
Značajna sredstva uložena su u restrukturiranje, modernizaciju,
povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava,
unaprjeđenje života u ruralnim sredinama, a od 2016. do danas
odobrena je potpora u iznosu većem od 7 milijardi kuna, dok je
isplaćeno šest milijardi kuna.
Za razvoj slatkovodnog ribarstva za 36 projekata ugovorena je
potpora od više od 114 milijuna kuna.
Danas će se, najavio je premijer Plenković, uručiti 36 novih
ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna
kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne
proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju
kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije.
Socijalna politika – posebno uspješan Projekt “Zaželi”
Kada je riječ o socijalnoj politici, značajna su sredstva
investirana u pet slavonskih županija za unaprjeđenje socijalnih
usluga i brigu o najranjivijim skupinama društva, osobito za
djecu i starije.
Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100
projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna.
U okviru prve dvije faze Poziva “Zaželi”, kojeg je premijer
ocijenio jednim od najuspješnijih i najboljih, na području
slavonskih županija financirana su 303 projekta vrijedna 840
milijuna kuna. Zaposleno je 6.800 žena, a potpora i pomoć pružena
je za više od 37.000 starijih i nemoćnih osoba.
Danas će se, dodao je, dodijeliti 72 ugovora ukupne vrijednosti
65,4 milijuna kuna koji će omogućiti zapošljavanje još 150 žena i
skrb o još 8.000 krajnjih korisnika.
U razvoj zdravstvene infrastrukture od početka provedbe Projekta
Slavonija ugovoreno je 48 projekata vrijednih 392 milijuna kuna –
primjer su Opća bolnica u Viroviticu, dnevna bolnica i dnevna
kirurgija u KBC-u Osijek, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u
Memorijalnoj bolnici u Vukovaru.
Prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta ravnomjernog
regionalnog razvoja
Glede prometne povezanosti, koja je ključna za hrvatsko
gospodarstvo i za kvalitetu života, premijer Plenković podsjetio
je da se prije manje od mjesec dana otvorila dionica koridora Vc
od 25 kilometara između Osijeka i Belog Manastira. Ostalo je još
pet kilometara do mađarske granice, čime će Hrvatska u potpunosti
imati puni profil autoceste kroz Slavoniju i u konačnici spojiti
Budimpeštu i Ploče.
Nastavit će se, najavio je, s realizacijom ključnih projekata –
poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta
do Požege te srijemska granična transverzala, te cesta od
Križevaca prema Koprivnici.
Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni
iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje
prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za
ravnomjeran regionalni razvoj.
U okviru Plana oporavka danas će u Pitomači, najavio je premijer,
ministar Butković potpisati ugovor o izgradnju nove skele
“Križnica”, vrijedan više od 6,8 milijuna kuna, koji će omogućiti
bolju povezanost Pitomače.
Što se tiče vodno-komunalne infrastrukture, premijer Plenković
naveo je brojne projekte modernizacije.
Do sada su završena tri velika projekta, u vrijednosti od 311
milijuna kuna – projekt poboljšanja vodno-komunalne aglomeracije
Virovitica, zatim poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture
aglomeracije Županja te regionalni vodoopskrbni sustav Osijek.
Velika ulaganja u obrazovanje
Kada je riječ o obrazovanju, premijer Plenković naveo je da je do
sada diljem Hrvatske uloženo 2 milijarde kuna u obnovu i
izgradnju 498 vrtića, dok je u pet slavonskih županija uloženo
378 milijuna kuna u 147 ulaganja. Iz Plana oporavka, dodao je,
uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna.
U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet
županija uloženo 689 milijuna kuna.
U tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo i kapitalnu odluku
Vlade o 544 milijuna kuna za besplatni obrok za svih 311 tisuća
osnovnoškolaca u Hrvatskoj.
Time je postavljen preduvjet, zajedno s već osiguranim besplatnim
udžbenicima i besplatnim prijevozom, za ostvarivanje boljih
rezultata i ishoda obrazovnog procesa djece, čime u konačnici
postaju globalno konkurentniji.
Govoreći i cilju i važnosti današnjeg sastanka, premijer
Plenković naveo je koncept politike višerazinskog upravljanja
zemljom što znači veću ulogu i odgovornost županija i gradova
kroz korištenje sredstava u idućoj financijskoj perspektivi.
Smisao Vladine politike ravnomjernog regionalnog razvoja
“Smatramo da nitko bolje od vas ne može procijeniti koji su to
prioriteti za vaš razvoj. Mi možemo prepoznati osnovne konture,
ali u formuliranju tih detalja projekata i u što i kako ulagati,
možete pomoći vi koji ste najbliži i najodgovorniji prema svojim
građanima”, kazao je premijer Plenković.
Zato je, dodao je, cijeli rad na ovoj financijskoj omotnici bio
koncipiran vodeći računa o novim mogućnostima kroz industrijsku
tranziciju hrvatskih regija, kroz ITU mehanizam, kroz ulaganja u
potpomognuta i brdsko-planinska područja, kroz Strateški plan
Zajedničke poljoprivredne politike, kroz Program za ribarstvo i
akvakulturu te kroz Europski socijalni fond.
Nakon što smo u prethodnom desetljeću riješili sve nacionalne
zadaće, naglasio je premijer Plenković, sada kao država i društvo
moramo perfektuirati gospodarstvo, socijalnu situaciju,
funkcionalnost institucija, jačati pravne države i borbu protiv
korupcije te pozicionirati ulaganja na takav način da se može
živjeti u bilo kojem kraju Hrvatske i biti približno jednak kada
je riječ o mogućnostima.
“To je smisao naše politike ravnomjernog regionalnog razvoja i
cijela bit ovoga što radimo. Tako na neki način nadomještamo one
objektivne poteškoće s kojima se upravo Slavonija susretala u
godinama koje su iza nas”, poručio je premijer Plenković
istaknuvši da će se nastavkom dijaloga kroz ovaj format
pridonijeti kvaliteti života građana u Slavoniji i dugoročnoj
demografskoj revitalizaciji.
Na sjednici u Pitomači članovima Savjeta predstavljene su
informacije o mogućnostima ulaganja na području Slavonije,
Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim
ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu
te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za
jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava
poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz
Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.