Oštećenja su izrazito vidljiva na voću i povrću
Ekipa RTL-a je otišla na imanje koje je
skroz prirodno, skroz ekološki postrojeno – a ima i
navodnjavanje. Kako to nije uspjelo spriječiti štetu?
Zanimljivo, poljoprivrednici kažu da im je gore kada intenzivno
pada kiša nego ova suša. Kažu da je suša jednostavno rizik
poslovanja – ali je gadna…
Oštećenja su izrazito vidljiva na voću i povrću. Iako neki
plodovi izgledaju kao da su za otpis, oni će ići na preradu.
Paprike će se, recimo, iskoristiti za pindžur ili ajvar.
Otišli smo na imanje koje je skroz prirodno, skroz ekološki
postrojeno – a ima i navodnjavanje. Ima školski sustav
navodnjavanja, no zašto navodnjavanje nije uspjelo spriječiti
štete koje je prouzročila suša?
“Krenimo od toga da je optimalna temperatura za rast povrća koje
uzgajamo na našem gospodarstvu od 17 do 28 stupnjeva, a mi smo
imali temperature koje prelaze 40… Stvorile su se blokade u
funkcioniranju biljaka – one su cijeli dan na suncu. Od jutra do
navečer. Biljka ne može povući toliko vode iz zemlje koliko je
potrebno da bi ona opstala, pa doživljava šokove”, objašnjava
poljoprivrednik Senad Hujić.
Objašnjava da se listovi uvrću prema unutra kako bi se smanjila
površina koja se grije, a da bi biljka opstala – ona odbacuje
plodove. “Umjesto da daje hranu u plodove, izvlači hranu iz
plodova kako bi opstala kao cjelina”, prepričava Hujić.
Iako je, kako kaže, to rizik poslovanja, suša im je stvorila
velike probleme. “Šteta koju mi imamo od ove suše je nekih 50
posto. Najmanje pola, i više”, govori.
Dodaje kako, u njihovom vidu poslovanja, kada sve najbolje uspije
– oni prodaju 30 posto plodova, dok 30 prerade a ostatak bace.
Sada je problem – umjesto 100 posto imaju samo pola, što se dalje
raspodijeli po navedenim postocima. “Mi smo na nekom… Ma na
ničemu”, kazuje Hujić.
Bez obzira na sve, i sušu i druga poskupljenja, objašnjava kako
će njihove cijene – ostati iste. “Koristimo resurse od prošle
godine, sjemena, gnojiva… Cijene nećemo dizati ali ćemo morati
malo korigirati prema euru i iz tog razloga što su energenti
poskupjeli”, dodaje.
“Neki će reći vi ste pokvareni, vi to dižete, ali u principu
nećemo, nama se povećava trošak. Nekad smo staklenku plaćali 2
kune, sada 4. Imamo sto posto podignute cijene, a mi nećemo
dizati cijene već eventualno zaokružiti”, zaključuje
poljoprivrednik.
A rizik posla, kaže, uvijek postoji. Jednostavno, takva je godina
– mora se dalje…