Premijer Plenković naglasio je da se od 2016. do lipnja ove godine u projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata, a u tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je predsjedao 13. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Okučanima.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017.
godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe
i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih
fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga
gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru “Projekta
Slavonija, Baranja i Srijem”.
Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici,
Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici,
Vukovaru, Našicama i Pleternici.
Premijer je u uvodnom govoru istaknuo da je ova sjednica dokaz
kontinuiteta i kvalitetne strukture Savjeta, koji su prigoda da
članovi vide napredak u dosad ostvarenom i za dogovaranje
daljnjih koraka za realizaciju projekata i razvoj
Slavonije.
Istaknuo je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem danas treba
sagledati u okviru globalnih europskih zbivanja koja utječu na
naše živote i gospodarstvo.
“Nalazimo se u velikom sigurnosnom kriznom trenutku”, rekao je
Plenković i dodao da je brutalna ruska agresija na Ukrajinu
izazvala tragediju ne samo za ukrajinski narod i Ukrajinu, nego
ima svoje izravne posljedice na Europu i na živote svakoga od
nas.
Posljedice su energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni
pritisci i rast cijena sirovina, građevinskog materijala, naftnih
derivata, što se sve reflektira na standard naših građana.
Nastavio je zahvalom slavonskim županijama, gradovima, općinama i
građanima na iskazivanju solidarnosti i prihvatu ukrajinskih
izbjeglica.
“Pokazali ste još jednom veliko hrvatsko, slavonsko srce”, dodao
je.
“Naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem trebamo staviti u
kontekst i aktualnog europskog trenutka Hrvatske”, kazao je
Plenković i podsjetio da Hrvatska postaje članica europodručja sa
1. siječnjem 2023. godine, što je ostvarenje jedne od dvije
dublje integracije zacrtane u programu Vlade, zajedno sa
Schengenom.
Ulazak u europodručje sigurno će biti na korist hrvatskom
gospodarstvu i hrvatskim građanima, za kredibilitet, reputaciju i
rejting države te za banke, građane i gospodarstvenike, rekao je
premijer i dodao da smo visoko eurizirano gospodarstvo, a u
krizama je korisno biti među onima koji najjači i
najsigurniji.
“Sigurno ćemo zajedničkim naporima na europskoj razini nalaziti
načine kako da zaštitimo naše građane i gospodarstvo, kao što smo
to činili u proteklim godinama u vremenu Covid krize”, rekao je
predsjednik Vlade.
Kazao je i da ćemo ulaskom u Schengenski prostor zaokružiti
veliki reformski proces, koji je rezultat predanoga rada i
ispunjavanja kriterija.
Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila nepravde
Premijer Plenković naglasio je da je Vlada promjenom regionalne
karte potpora ispravila određene nepravde koje su postojale još
od odluka iz 2012. i 2013., gdje se u isti položaj stavio Zagreb
i primjerice Ilok ili Otok.
“To nije normalno i nije logično i sa ovako izmijenjenom kartom
potpora napravili smo upravo ono što smo rekli 2016., da ćemo
pomoći Slavoniji”, kazao je premijer.
Govorivši o Partnerskom sporazumu o višegodišnjem financijskom
okviru i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, premijer je
istaknuo da trenutno europskih sredstava imamo više nego ikada u
modernoj i suvremenoj Hrvatskoj.
“Te poluge su u cijelosti na tragu onoga što nam je bitno za
realizirati, ciljeve iz Nacionalne razvoje strategije koju je
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio”, kazao je.
Podsjetio je da je Vlada, suočena s inflatornim pritiscima,
izašla s paketom od 5 milijardi kuna. Time se pomoglo
najugroženijim kućanstvima, takvih je 120 tisuća, izravno se
pomoglo svim kućanstvima smanjivanjem i ublažavanjem rasta cijena
plina i struje, izravno se pomoglo mikro, malim i srednjim
poduzetnicima u Hrvatskoj, a još izravnije posebnim programima
potpore poljoprivrednicima i ribarima.
Izravne potpore dobili su i umirovljenici, uz smanjenje poreza s
25 na 5, odnosno 13 posto, kada je riječ o stopi PDV-a.
“Napravili smo ogroman iskorak u smislu odricanja države od
prihoda, kada je riječ o prehrambenim proizvodima i robom široke
potrošnje”, rekao je premijer.
Istaknuo je da je ovo vrijeme kada je intervencionistička
politika i uloga države i Vlade ključna, nužna i
neizbježna.
“U vremenu Covida smo pokazali da znamo kako to napraviti brzo i
učinkovito”, rekao je premijer i podsjetio da su tada isplaćene
plaće za više od 700 tisuća radnika i zadržano aktivnim 120
tisuća poduzeća.
Istaknuo je da je taj potez bio bez presedana i nitko drugi nije
mogao zamijeniti ono što je država u tom trenutku mogla dati.
Pred nama vrijeme izazova, bitno da se držimo zajedno
“Korona je Hrvatsku koštala 44 milijardi kuna, međutim mi smo s
agilnošću i aktivnošću naših gospodarstvenika uspjeli imati vrlo
brzi skok i oporavak i u 2021. godini gospodarski rast od 10,2
posto”, kazao je Plenković i upozorio da je pred nama ozbiljno
vrijeme, doba velikih izazova kroz koje ćemo proći, ali je bitno
da napravimo maksimalne napore i držimo se zajedno.
Premijer Plenković naglasio je da se od listopada 2016. godine do
lipnja ove godine u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem
ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata. U tijeku
je ili se priprema 33 tisuće projekata, a u odnosu na prethodne
sjednice, od rujna prošle godine, ostvaren je porast u iznosu od
1,5 milijarde kuna ugovorenih sredstava.
Kroz Razvojni sporazum obuhvaćeno je 29 projekata, vrijednih 700
milijuna kuna.
“Danas smo u poziciji da možemo govoriti o velikim, referentnim
projektima, koji će se financirati iz Plana oporavka i
otpornosti”, rekao je Plenkković, i naveo kao primjer
Distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu.
Spomenuo je i ulaganja u obrazovanje, u osječko sveučilište,
đačke i studentske domove:
“Veliki su iskoraci napravljeni i obrazovna struktura je sada
dignuta na puno viši nivo”, rekao je.
Za ITU mehanizam rekao je da će njime biti obuhvaćeno 22 urbana
područja i provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu,
Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi.
Projekt Zaželi je jedan od projekata koji je na najkonkretniji
način vratio na tržište rada ciljnu skupinu naših sugrađanki koje
su objektivno u području gdje žive bile teško zapošljive.
“Moramo stalno prilagođavati taj projekt da održimo financijska
sredstva jer se zaista pokazao izrazito učinkovitim i vjerujem da
ćemo dalje na ovaj način osigurati brigu za starije i nemoćne u
ovim područjima naše Slavonije”, kazao je Plenković.
Iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna
Napomenuo je i da financiranjem pomoćnika u nastavi pomoć dobiva
deset tisuća djece, a iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je
8,3 milijardi kuna u aktualnoj financijskoj perspektivi, a
isplaćeno 5,6 milijardi kuna.
Izgrađeno je ili obnovljeno 57 dječjih vrtića, financirano 11
sustava navodnjavanja, odvodnje, pročišćavanja otpadnih voda,
rekonstruirano 93 kilometra nerazvrstanih cesta, 104 projekta
ulaganja u obnovljive izvore energije, razminirano 596 hektara
poljoprivrednog zemljišta, provedeno 119 projekta za razvoj
šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, kroz financijske
instrumente poljoprivrednicima odobreno 785 kredita 317 milijuna
kuna ukupne vrijednosti investicija, a danas će biti uručeno 22
ugovora iz Programa ruralnog razvoja za konkurentnost
poljoprivrednih gospodarstava.
“Sve to govori da smo kroz 6 godina provođenja projekta Slavonija
Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak i znatne iskorake”,
kazao je Plenković.
Projektom navodnjavanja u Orubici na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji
Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predsjednik
Vlade Andrej Plenković posjetio je Općinu Davor, gdje je obišao i
novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica.
O aktualnim temama vezanim uz lokalnu i regionalnu zajednicu
Plenkovića su informirali župan Brodsko-posavski Danijel Marušić
i načelnik Općine Davor Đuro Anđelković.
Projekt navodnjavanja u Orubici, osmislila je kao pilot projekt
Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti
tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu.
“Ovakvim projektom na najbolji mogući način koristi se prednost
članstva u Europskoj uniji, lokalne inicijative županije i općine
i dobra koordinacija s ministarstvom, rekao je Plenković.
Ukazao je pritom i na druge napore kao što su izgradnja zgrade
općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola, jačanje
nasipa na Savi te zaključio kako je važno da se stvore
infrastrukturni preduvjeti za opstanak i povratak ljudi.
Sustav navodnjavanja u Orubici vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75
posto iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije.
ZAKLJUČCI XIII. SJEDNICE SAVJETA ZA SLAVONIJU, BARANJU I
SRIJEM
Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u
Okučanima, 13. srpnja 2022., održana je trinaesta sjednica
Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Domaćini ove sjednice
Savjeta bili su Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije
i Aca Vidaković, načelnik Općine Okučani. Na Sjednici su
predstavljene informacije o ugovorenim projektima na području
Slavonije, Baranje i Srijema, ITU mehanizmu, Planu industrijske
tranzicije Panonske Hrvatske, kao i informacije o provedbi
projekata iz područja prometa i poljoprivrede te prilike za nova
ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.
1. Napredak u ugovaranju i isplati
sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i
Srijema
Na području pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada
2016. do 30. lipnja 2022. ugovoreno je 20,01 milijardi kuna. U
odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice
Savjeta, u razdoblju od 30. rujna 2021. do 30. lipnja 2022.
ostvaren je porast od 1,43 milijardi kuna ugovorenih
sredstava.
U razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. lipnja 2022. isplaćeno
je 12,83 milijardi kuna. U odnosu na podatke predstavljene
tijekom dvanaeste sjednice Savjeta, od 30. rujna 2021. do 30.
lipnja 2022. ostvaren je porast od 2,53 milijarde kuna plaćenih
sredstava.
Od toga je na području Brodsko-posavske županije ugovoreno 2,3
milijardi kuna, Požeško-slavonske županije 1,84 milijardi kuna,
Osječko-baranjske županije 7,16 milijardi kuna,
Virovitičko-podravske županije 2,46 milijardi kuna i
Vukovarsko-srijemske županije 3,97 milijardi kuna.
Savjet posebno ističe kako su Europskoj komisiji 8. srpnja 2022.
dostavljene završne verzije Sporazuma o partnerstvu, kao i
konačne verzije Operativnih programa Konkurentnost i kohezija te
Integriranog teritorijalnog programa.
2. Prošireni ITU mehanizam i Planovi
industrijske tranzicije
– nove prilike i ulaganja u urbana i
ruralna područja
Radi smanjivanja razvojnih razlika kreiran je novi Integrirani
teritorijalni program kojim će se regije razvijati intenzivnijim
povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu
industrijske tranzicije.
Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih
teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizma. Nadovezujući se na
pozitivna iskustva i prednosti takvog teritorijalnog pristupa u
financijskom razdoblju od 2021. do 2027., ITU mehanizam proširuje
se na ukupno 22 urbana područja. U kontekstu područja Slavonije,
Baranje i Srijema, ITU mehanizam provodit će se u Osijeku,
Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Uz
gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti
obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja odnosno gotovo
200 jedinica lokalne samouprave što čini preko 68% ukupnog
stanovništva Hrvatske.
Savjet podržava provedbu Planova za industrijsku tranziciju
Panonske Hrvatske vrijednosti od preko 200 milijuna eura kojim će
se dodatno ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem
dodatnih ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora:
prehrambeno-prerađivačke, drvno-prerađivačke i
metalo-prerađivačke industrije te sektora
informacijsko-komunikacijskih tehnologija i turizma.
3. Jačanje poljoprivrednih potencijala
na području Slavonije, Baranje i Srijema
U okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske korisnicima
s područja pet slavonskih županija do kraja lipnja 2022.
odobrena je potpora u vrijednosti od 6,8 milijardi kuna
odnosno 33,1% od ukupno odobrenog iznosa, te je isplaćeno 5,6
milijardi kuna (više od 33,3% od ukupno isplaćenog iznosa).
Potporom u vrijednosti 6,8 milijardi kuna potaknut je razvoj
1.621 malog poljoprivrednog gospodarstva i 646 mladih
poljoprivrednika. Obnovljeno je i izgrađeno 57 dječjih vrtića za
smještaj 2.864 djece. Financirano je 11 sustava navodnjavanja na
ukupno 5.387,7 ha. Ugovorena su 104 projekta ulaganja u
obnovljive izvore energije, 19 projekata gradnje javnih sustava
za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
uključujući 114,5 km vodovodne mreže i 19,1 km kanalizacijske
mreže, za gotovo 8 tisuća novih priključaka te je razminirano 596
ha poljoprivrednog zemljišta.
Provedbom reformske mjere u okviru Nacionalnog plana oporavka i
otpornosti, koja se tiče uspostave mreže logističke
infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru
voća i povrća, na temelju objavljenog Poziva donesena je prva
Odluka o financiranju na području slavonskih županija, te će se
sa 75.345.000,00 kuna sufinancirati projekt Izgradnja regionalnog
distribucijskog centra za voće i povrće Nemetin u
Osječko-baranjskoj županiji.
U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet
podržava daljnje mjere ruralnog razvoja koje će podupirati
povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima,
korištenje obnovljivih izvora energije, restrukturiranje,
modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima
Slavonije, Baranje i Srijema.
4. Ulaganja i rezultati financijske
perspektive 2014.-2020. i nove prilike iz Europskog socijalnog
fonda +
Predstavljeni su rezultati u ugovaranju i provedbi projekata
financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda iz prethodnog
financijskog razdoblja na području pet slavonskih županija.
Ukupno je na spomenutom području ugovoreno 1.374 projekta
vrijednih 3,4 milijardi kuna.
Predstavljena su i aktualna dva javna poziva koja su ujedno i
jedni od najistaknutijih – posljednja faza Poziva Zaželi i Poziva
Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama za školsku godinu
2022./2023 kroz koje će biti ugovoreno još 350 milijuna kuna
vrijednih ugovora za zapošljavanje žena i podršku učenicima s
teškoćama na razini cijele Hrvatske. Kroz prethodne pozive
programa zapošljavanja žena “Zaželi” na području pet slavonskih
županija zaposleno je 6.846 žena koje su brinule o 37.000
starijih i nemoćnih osoba. U okviru poziva Pomoćnici u nastavi
ugovoreno je 20 projekata ukupne vrijednosti od skoro 115
milijuna kuna.
Ulaganja će se nastaviti i u narednom financijskom razdoblju iz
ESF+ programa, a njihovo se raspisivanje očekuje u 2023. godini
nakon završetka projekata iz posljednje faze oba programa. Ukupna
alokacija iz ESF+ za Hrvatsku iznosi 2,2 milijarde eura kroz
Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. koji je
finaliziran te se nakon odobrenja od strane Europske komisije
očekuje i objava prvih javnih poziva za ulaganja u području
poticanja zapošljavanja, posebice mladih, zatim socijalnog
uključivanja, obrazovanja i zdravstva te ulaganja u socijalne
inovacije i sprječavanje siromaštva.
5. Ulaganja u cestovnu infrastrukturu
na području Slavonije, Baranje i Srijema
Kroz različite projekte na području pet slavonskih županija, u
cestovnu infrastrukturu uloženo je oko 2 milijarde kuna.
Predstavljene su najvažnije investicije među kojima se svakako
ističe izgradnja autocesta A5, poddionica Beli Manastir – most
Halasica duljine 17,5 km čija je vrijednost 669 milijuna
kuna s planiranim dovršetkom u listopadu 2022. te puštanje u
promet cjelokupne dionice Beli Manastir – Osijek krajem 2022.
godine. Značajnije investicije u državne ceste su brza cesta
Okučani – granica Bosne i Hercegovine, Srijemska granična
transverzala tj. Izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca – dijela
Srijemske transverzale, Izgradnja brze ceste Vrbovec – Bjelovar –
Virovitica – GP Terezino polje (DC12) , Brza cesta Požega – Staro
Petrovo Selo, dionica: Požega (Brestovac Požeški) – Staro Petrovo
Selo (A3).
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat
će se u Pitomači u Virovitičko-podravskoj županiji.