Utvrđene potencijale razvijat će, osim u već spomenutom energetskom i turističkom sektoru, i za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno za zagrijavanje staklenika i plastenika
Geotermalni potencijali, za koje je nedavno i Osječko-baranjska
županija izradila studiju, bili su glavna tema studijskog
putovanja delegaacije Županije na Island.
Island je zemlja koja u postotku najviše koristi geotermalnu
energiju, a u glavnom gradu Reykjaviku 95% električne energije i
topline dolazi iz geotermalne energije iz podzemlja. Iskustva
koja su tijekom posjeta čelnici ministarstava, lokalne uprave te
geotermalne elektrane i konzultantskih tvrtki podijelili s
hrvatskom delegacijom odgovorili su na brojna pitanja s kojima se
trenutno susreću župani, gradonačelnici i načelnici koji na
područjima svojih uprava žele razvijati utvrđene potencijale.
Uoči puta na Island, hrvatska se delegacija u Budimpešti susrela
s veleposlanikom Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladenom
Andrlićem.
“Geotermalni izvori su budućnost zelene energije i budućnost
gospodarskog razvoja Hrvatske. Njihov daljnji razvoj doprinijet
će između ostalog i zdravstvenom turizmu i turizmu općenito, što
možemo vidjeti na primjerima iz susjedne Mađarske. O tome smo
razgovarali s našim veleposlanikom u Budimpešti s kojim
Osječko-baranjska županija ima izvrsnu suradnju u svim
segmentima”, rekao je župan Anušić uoči odlaska
na Island.
Osim obilaska gejzira i prirodnih fenomena kojima Island obiluje,
a posljedica su položaja otoka na kojem se razdvajaju dvije
tektonske ploče, Euroazijska i Sjevernoamerička kao i potresa i
vulkanskih erupcija, održani su brojni sastanci u gradu
Reykjaviku i ministarstvima Islanda. U gradskoj upravi su
predstavljeni, između ostalog i projekti gospodarenja otpadom te
korištenja geotermalne energije i učinkovite vodoopskrbe.
Delegacija je posjetila i termoelektranu Hellisheidarvirkjun koja
se nalazi na vulkanu Hengill, južno od Islanda. Energijom
opslužuje Reykjavik i najveća je elektrana bilo koje vrste na
Islandu, a jedna od najvećih i na svijetu. Izgradnja ovog
postrojenja odvijala se u različitim fazama. Dvije turbine snage
45 MW prvi su put instalirane 2006. godine, nakon čega je
uslijedilo dodavanje još jednog motora od 33 MW 2007. godine.
Dvije dodatne turbine, svaka kapaciteta 45 MW, instalirane su
2008. godine, a proizvodnja tople vode započela je u tvornici
2010. godine kada djelovale su tri termoelektrane. U 2011. godini
dvije turbine snage 45 MW dodane su toplinskoj i termoelektrani
Hellisheidi, čime je povećan ukupni kapacitet proizvodnje
električne energije. Danas elektrana može proizvesti oko 300 MW
električne energije uz 400 MW toplinske energije. Primjerice, u
Hrvatskoj je ukupna proizvodnja oko 85 MW, a odnosi se na
elektrane na bio masu.
“Nedavno smo završili projekt “Studijsko-tehnička dokumentacija
geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije” koji se
financiran iz EU fondova. Brojni geološki i geofizički podaci su
omogućili procjenu geotermalnog potencijala naše županije.
Utvrdili smo pet mikrolokacija, a za svaku od mikrolokacija
izrađen je geološki model te je predložena lokacija nove kao i
revitalizacija postojećih bušotina. Dio lokaliteta moguće je
koristiti za potrebe toplinarstva i agrogeotermije, a dio za
proizvodnju električne energije jer je na ležištima geotermalne
vode utvrđena temperatura i do 120 Celzijevih stupnjeva”, rekao
je župan Ivan Anušić te dodao kako su iskustva i znanja stečena
prilikom studijske posjete Islandu otvorila put prema daljnjim
istraživanjima geotermalnih potencijala Osječko-baranjske
županije.
Utvrđene potencijale razvijat će, osim u već spomenutom
energetskom i turističkom sektoru, i za intenzivnu poljoprivrednu
proizvodnju, odnosno za zagrijavanje staklenika i plastenika.
Korištenje geotermalne energije može znatno smanjiti troškove,
jer prilikom intenzivnog uzgoja poljoprivrednih kultura u
staklenicima, gdje u prosjeku grijanje čini 35 posto ukupnog
troška, ono bi se zamijenilo čistom i besplatnom energijom i time
stvorilo značajne uštede te pojačalo konkurentnost prizvoda na
tržištu.
Vrijedna iskustva i primjere dobre prakse predstavio je
predsjednik uprave tvrtke EFTA, Bardur
Halldorsson ističući kako je njihova tvrtka radila
istraživanja i u Hrvatskoj. Tvrtka iza sebe ima četiri desetljeća
iskustva u energetskom sektoru osobito sustavima distribucije
energije i korištenja obnovljivih izvora energije, u nekim od
svjetski ekološki najosjetljivijih i fizički izazovnih okruženja.
Na sastancima u Ministarstvu transporta i lokalne uprave te
Ministarstvu zaštite okoliša i nacionalnih resursa otvorena su
pitanja korištenja obnovljivih izvora energije u svim segmentima
života te pružila uvid u suočavanje s izazovima poput potresa,
lavina, vulkana i drugih prirodnih nepogoda. Kako su dugoročni
ciljevi Europske unije usmjereni prema zaštiti okoliša i
korištenju obnovljivih izvora energije, iskustva s Islanda mogu
doprinijeti kvalitetnijoj pripremi budućih aktivnosti na području
općina, gradova i županija i u konačnici cijele Hrvatske.
Nove mogućnosti koje se otvaraju u programskom razdoblju od 2021.
do 2027. godine upravo ciljaju na korištenje zelene energije,
digitalizacije, digitalne transformacije i svega drugog što će
doprinijeti rastu domaćeg gospodarstva.