Novija povijest Kopačkog rita ispisuje se od konca 17. stoljeća i 1697. godine u kojoj Eugen Savojski darovnicom ugarsko-hrvatski kralj Leopolda prima na dar područje Kopačkog rita i osniva gopodarstvo Belje
U predvorju dvorca u Tikvešu, projekt
Prezentacijsko – edukacijski centar Tikveš po treći je put 6.
svibnja 2021. otvorio svoja vrata kako bi se javnost upoznala s
projektom koji je u tijeku, a cilj mu je izgraditi
Prezentacijsko-edukacijski centar u obnovljenim
prostorima dvorca.
O važnosti obnavljanja dvorca u Tikvešu svjedoči 61 milijun kuna
u čijem će ulaganju Europska unija sudjelovati sa 85% udjela te
shodno visini uloga i u nadziranju provedbe projekta. Složena
izvedba projekta ima za cilj vratiti bivši sjaj dvorcu Tikveš te
uz primjenu suvremene tehnologije omogućiti uvjerljivi povratak u
bogatu prošlost.
>> Radovi na uređenju dvorca Tikveš bliže se kraju
Društveno je naslijeđe dvorca Tikveš važno za
razumijevanja šireg okruženja jer su ugledni vlasnici
dvorca bili oblikovateljima kulturnih, gospodarskih i političkih
obrazaca čiji su utjecaji i danas prisutni u većem dijelu Europe.
Povratak izvornog pročelja dvorca posjetiteljima će omogućiti
uživljavanje u Eugena Savojskog i njegove časnike kao i u članove
obitelji von Habsburg te u uloge drugih vlasnika i stanovnika
dvorca.
Novija povijest Kopačkog rita ispisuje se od konca 17.
stoljeća i 1697. godine u kojoj Eugen Savojski
darovnicom ugarsko-hrvatski kralj Leopolda prima na dar područje
Kopačkog rita i osniva gopodarstvo Belje. Osebujna narav Eugena
Savojskog u Kopačkom je ritu osmislila brojne strateške dosjetke
među kojima i 14 gradova-utvrda povezanih rijekama
Drava-Sava-Tisa- Dunav među kojima se nalazi i osječka Tvrđa.
Nakon smrti Eugena Savojskog Beljski posjed preuzima obitelj von
Habsburg te je ladanjski dvorac u Tikvešu do 2018. godine
okupljalištem monarhijske elite koju dovoze kočije i riječni
brodovi kako bi se u baranjskim šumama posvećivala lovu i
otmjenoj dokolici. Dvorac u Tikvešu te život okolnih žitelja,
ostaje ovjekovječen na brojnim fotografijama Isabelle von
Habsburg – jedne od prvih europskih i svjetskih fotografkinja.
Za vladavine kralja Aleksandra Karađorđevića Kopački je
rit proglašen rezervatom, a u trogodišnjem razdobolju
vladavine kraljevine Mađarske (1941-1944.) Mađarski narodni muzej
u njemu osniva biološku stanicu Albertina. Kopačkim ritom od
1959. godine upravlja lovno-šumsko gazdinstvo Jelen dok 1967.
godine Kopački rit postaje Upravljani prirodni rezervat. U
Domovinskom ratu kompleks je devastiran, a nakon 1997. godine i
Mirne reintegracije područjem Parka prirode upravlja Javna
ustanova Park prirode Kopački rit.
Na stubama dvorca u Tikvešu koncertno su čitani dijelovi romana u
kojemu je glavna junakinja bivša stanovnica dvorca Isabella von
Habsburg i njezini suvremenici. Riječ je o romanu
Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.) suvremene hrvatske
književnice i znanstvenice Jasne Horvat čiji je
bogati opus velikim dijelom posvećen Osječanima. Provodnu nit
romana Bizarij čini Isabella von Habsburg – junakinja koju na
različite načine čuju ili vide bizarne povijesne osobnosti grada
Osijeka. Isabella von Habsburg u romanu Bizarij opisuje ladanjski
život koji je s obitelji provodila u Tikvešu, ali i svoj odnos
prema fotografiji, lovu i kulturi s početka dvadesetog stoljeća.
U predstavljanju romana Bizarij uz autoricu su sudjelovali
članovi Instituta Andizet i studenti Ekonomskog fakulteta u
Osijeku (Robert Kovač, Ivona Martinčević i Paula Žilić) te
studenti Akademije za umjetnost i kulturu (Magdalena Jelečević).
S autoricom su razgovarale Josipa Mijoč i Ana Zrnić.