Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je Radnu skupinu koja bi trebala uvesti reda u korištenje zakupljenih državnih zemljišta te riješiti dugogodišnje probleme ‘stočara bezemljaša’ i onih koji umjesto stoke uzgajaju ratarske kulture
Ministarstvo poljoprivrede nedavno je osnovalo posebnu Radnu
skupinu s ciljem ispitivanja svih okolnosti poljoprivredne
proizvodnje na državnim zemljištima u zakupu. Naime, sve su češće
indicije da se poljoprivrednici ne drže odredbi ugovora o zakonu.
Iz Ministarstva su potvrdili osnivanje Radne skupine, ali nisu
otkrili detalje i konkretne razloge za taj potez.
No, prema informacijama
Jutarnjeg, ugovore o zakupu najčešće krše oni koji
su od države zakupili između 50 i 1000 hektara zemlje, s time da
najviše sumnje pada na stočare. Neki od njih, naime, umjesto
uzgoja stoke, uzgajaju ratarske kulture, čime krše ugovor, ali i
nanose štetu državi zbog oskudnog stočnog fonda, ali i isplate
poticaja za ratarstvo koji im ne pripadaju.
“Redovni inspekcijski nadzor i državna revizija nisu pokazali
nezakonitosti, no kada se usporede brojke gospodarske aktivnosti
i količine zemlje koju pojedini proizvođači imaju, jasno je da
nešto ne štima, odnosno da se na tim gospodarstvima i na toj
zemlji ne radi ono što bi se prema ugovoru trebalo raditi”,
potvrdio je izvor upućen u problematiku, koja je postala očita
tijekom pripreme Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o poljoprivrednom zemljištu, za koje je već završilo javno
savjetovanje.
Stroge kontrole
No, ljude u Ministarstvu je analiza podataka dovela samo do
indicija, ali ne i do konkretnih dokaza. Cilj rada Radne skupine,
doznaje se, neće biti u pojedinačnom gonjenju poljoprivrednika,
već u dovođenju stvari u red, odnosno pod slovo ugovora.
Prekršitelji tako mogu očekivati raskid ugovora.
O tome će odlučivati članovi Radne skupine iz Uprave za
poljoprivredno zemljište, Uprave za financijske poslove i javnu
nabavu, Samostalne službe za unutarnju reviziju, resornog
ministarstva te HAPIH-a, kojima je zadatak u sklopu istrage
provesti kontrolu gospodarskih programa i odgovarajućeg
raspolaganja za sve zakupnike s više od 50 hektara u zakupu,
pripremiti tablicu korisnika, predviđenih kultura iz gospodarskog
programa ili ugovora, utvrđeno stanje kultura i proizvodnje te
ocjenu odgovarajućeg raspolaganja.
Uz to će morati obaviti i inspekcijske nadzore te provjeru
financijskih podataka o prometu, koju će usporediti s
gospodarskim programima. Detaljno će ispitati i učinkovitost
raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, površinu, pravne
podlogu, ekonomske vrijednosti, naplatu zakupnine te ocijeniti
propisnost sadržaja izvješća o ispunjenju ciljeva gospodarskog
programa. Ipak, ministrica Marija Vučković neće
u konačnu proceduru pustiti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
poljoprivrednom zemljištu, dok se situacija na terenu ne
raščisti.
“Radna skupina je odmah po osnivanju započela s radom, sa
zadatkom da u kratkom roku napravi pregled stanja na terenu i
prijedloga za unapređenje raspolaganja poljoprivrednim i šumskim
zemljištem u vlasništvu RH, kao i da pomno analizira sve
primjedbe pristigle u postupku e-savjetovanja za Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu”,
poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Problematično ukidanje agencije
Na ovaj problem godinama ukazuju vlasnici OPG-ova, čelnici
njihovih udruga i drugi poljoprivredni proizvođači. Djelomičan
uzrok takve situacije je i ukidanje Agencije za državno
poljoprivredno zemljište, čiji su posao preuzeli gradovi i
općine. Najčešći zahtjev na javnom savjetovanju bio je da se
raspolaganje državnim zemljištem ponovno vrati pod okrilje
Agencije, odnosno da se oduzme lokalnim šerifima koji “otvaraju
vrata pogodovanju biračkom tijelu i korupciji”.
“Nebrojeno smo puta ukazivali na činjenicu da se brojni ugovori o
zakupu ne poštuju. Država je u jednom trenutku, shvativši da nam
nedostaje stoke, odlučila povećati stočni fond te se išlo u
pojačanu dodjelu zemlje stočarima, koji su imali prednost pri
dodjeli državne zemlje u zakup. No, realno se događalo da
proizvođači koji su temeljem toga dobili zemlju u zakup ili nisu
imali stoku, ili su je prodali, ili je nisu nabavili u roku u
kojem su trebali, nego su se bavili isključivo ratarstvom i
temeljem toga ostvarivali poticaje koji im ne pripadaju. Država
je tu prevarena i zbog činjenice da se nije povećao stočni fond,
što je bio osnovni motiv da im se dodijeli zemljište. Prevareni
su i drugi poljoprivrednici koji su time ostali bez potrebne
zemlje. Osim toga, velik problem je i što su se pojedine velike
tvrtke od 2015. javljale da imaju primjerice 2000 grla stoke, a
nemaju nijedan hektar zemljišta, što je samo po sebi bilo
nelogično, jer kako ćeš imati stoku bez zemlje, a oni su zapravo
prebacivali stoku na novoosnovane tvrtke ili su prebacivali stoku
s jedne tvrtke na drugu, pa je ispalo kao da nemaju zemljište i
dobili smo ‘stočare bezemljaše’. Država im je tada dodijelila
zemlju, a to se nije smjelo dogoditi. Smatram da se i to treba
raščistiti”, istaknuo je Jurica Jašinski, tajnik
Udruge OPG-a Hrvatske Život.