Potresi ne poznaju kalendarske godine, niti su pravilno raspoređeni u bilo kojem vremenskom periodu, naglasio je Kuk
Posao seizmologa je zahtjevan, niti uza svu tehnologiju, modele i
mjerenja ne može se prognozirati kada će se i gdje dogoditi
veliki potres.
No, kako izgleda trenutna situacija, što nas sasvim sigurno
očekuje i gdje je u našoj zemlji najsigurnije živjeti, otkrio je
RTL-ov reporter Josip Šarić u
razgovoru sa seizmologom Krešimirom Kukom.
U Seizmološkom zavodu postavljamo pitanje koje muči
cijelu državu, sve nas, do kada ovo može trajati?
Ovo što se danas i prethodnih dana događa na području Petrinje i
okolice je niz potresa koji će se sigurno još neko vrijeme
događati. Zbog onog jakog potresa koji je prije par dana zatresao
to područje, to je uobičajeno i normalno je.
Hoće li biti ovih jakosti, 3.7, 4.1 stupnjeva po
Richteru?
Sigurno da. Dakle nakon jakog potresa, što je jači ovaj glavni,
serija, naknadnih potresa dulje traje i potresi koji se u njoj
javljaju su također jači. Dakle današnji potresi i sve što ovdje
vidimo na ekranu su magnituda od dva pa do tri i
nešto. To je normalna pojava, treba reći ljudima i oni tresu
uglavnom epicentralno područje, gotovo stalno.Vidite da u jednom
satu ima pet, 10 potresa, ovi svi potresi su se tamo osjetili u
užem čak i širem epicentralnom području, a nekoliko jačih su se
osjetili i u Zagrebu.
Ovo je današnja slika?
Ovo je od nekoliko sati unazad, dakle tu vidimo desetak potresa
koji su u zadnja tri sata se dogodili na ovom području.
Ovo je dakle slika velikog potresa u utorak, što ona
govori vama kao stručnjaku?
To su epicentri potresa proteklih dana, ovaj veliki krug
označava, središte kruga je epicentar ovog velikog od 6.2. Ovi
drugi su naknadni potresi, vidimo da se oni blago sele, ali
ostaju u užem epicentarnom području.
Kada pogledamo ovu godinu, dva velika potresa,
dosta manjih, koliko je to neuobičajena godina u nekom 50-100
godina gledanom razdoblju?
Ovako jaki potresi se na našim prostorima događaju na sreću
vrlo rijetko. U seizmologiji se ne govori statistički
precizno makar često čujemo stotinjak godina kao neki povratni
period. Dakle neko vrijeme unutar kojeg se nadamo da tako jaki
potresi od prethodnog se ne događaju. Ali ponavljam to nije
pravilo, to je gruba aproksimacija.
Upravo to, sutra počinje nova godina, možemo li
išta prognozirati?
Uh, potresi ne poznaju kalendarske godine, niti su pravilno
raspoređeni u bilo kojem vremenskom periodu. Ono što možemo sa
sigurnošću reći – ova serija potresa koja se sad odvija
na području Pokuplja će sigurno trajati još neko vrijeme. Ne
možemo znati točno koliko, ali sigurno mjesecima. U tom
vremenskom periodu ti potresi bi trebali postajati rjeđi i sve
slabijih magnituda to jest jakosti.
Kada gledamo kartu Hrvatske, koje je na neki
način najsigurnije područje za ljude, za život? Gdje se najmanje
očekuju potresi?
Najmanje se seizmičke ugroženosti da tako kažemo, odnosno
područja gdje su očekivane maksimalne trešnje puno manjih
akceleracija ili intenziteta bi bilo područje Istre, istarski
poluotok, kvarnerski otoci, ovaj dio Slavonija, posebno
Baranja, znači istočni dijelovi uz granicu. To su mjesta
na kojima nisu mogući jači potresi.