Najviše novo nezaposlenih dolazi iz obrazovanja, prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva
U Hrvatskoj je u srpnju evidentirano više od
150.000 nezaposlenih osoba. Iako je riječ o neznatnom
povećanju u odnosu na prošli mjesec, kada brojke usporedimo s
istim mjesecom prošle godine, nezaposlenost je veća za za 32
posto.
Mnogi se nadaju da bi i ovaj put turistička sezona, koja se zasad
razvija iznad očekivanja i ovaj put mogla spasiti hrvatski
BDP, odnosno osigurati nova radna mjesta.
Nakon što je u jednoj zagrebačkoj tvrtki odradio probni rok,
trebao je potpisati ugovor na neodređeno. No, sve mu je planove
pomrsio koronavirus. Sada već tri mjeseca jedan IT-jevac
traži posao i kaže: ne bira.
“Nisam dobio otkaz, nego nisam dobio produženje ugovora. Iako za
firmu mogu reći samo sve najbolje, ali eto, to je
valjda posljedica cijele ove pandemije”, rekao
je Mario iz Zagreba.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Marijevu
situaciju dijeli još najmanje 150.000 Hrvata.
Kada govorimo o istom razdoblju prošle godine, porast
nezaposlenosti bilježe sve županije. Svakako tu prednjači
Dubrovačko-neretvanska županija s porastom broja nezaposlenih za
čak 83 posto.
Više od 50 posto je porast nezaposlenih u Šibensko-kninskoj,
Istarskoj te Zadarskoj županiji, dok je najmanji porast
nezaposlenosti zabilježen u Sisačko-moslavačkoj te
Osječko-baranjskoj županiji.
Najviše novo nezaposlenih dolazi iz obrazovanja, prerađivačke
industrije, trgovine i ugostiteljstva. S obzirom na koronakrizu
podaci o rastu broja nezaposlenih, nekim analitičarima nisu
iznenađujući.
“Pa čini se da lockdown izazvan epidemijom koronavirusa nije
izazvao takav snažan šok na tržištu rada kao što se očekivalo.
Vjerojatno su tome pomogle i Vladine mjere održavanja
zaposlenosti. Ako usporedimo sa krizom iz 2009. godine, kada je u
jednoj godini izgubljeno 150 tisuća radnih mjesta, ova sadašnja
kretanja na aktualnom tržištu rada nisu dramatična”, rekao
je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
A ne bi trebao biti ni dramatičan pad BDP-a. Različiti scenariji
predviđali su pad od 9, a oni najcrniji i 15 posto.
Zahvaljujući neočekivano dobrim rezultatima turističke
sezone, ali i izvozu, nagađa se da bi pad BDP-mogao biti oko 6,5
posto.
“I tu je jako važna uloga Vlade. Ako Vlada u narednoj godini bude
stimulirala investicije financirane iz Europskih fondova iz
domaće štednje, tada će ekonomski subjekti, ekonomski agenti
steći povjerenje u Vladine politike i neće odustajati od svojih
investicija, neće odustajati od potrošnje i kriza će biti
vjerojatno blaža u odnosu na krizu iz 2009. godine”, poručio je
Novotny.
Podaci Hrvatske turističke zajednice, koji govore da smo do sada
ostvarili već 70 posto lanjskih dolazaka svakako bude
optimizam.