Hrvatska meteorska mreža - HMM - je nastala kao plod dugogodišnje tradicije meteorske astronomije u Hrvatskoj. Prva vizualna promatranja u organizaciji Zagrebačke Zvjezdarnice odnosno AAD Zagreb '70-ih godina prošlog stoljeća potakla su i ostale udruge astronoma amatera na promatranje meteora.
Od listopada 2019.g. u radu Hrvatske meteorske mreže sudjeluje i Astronomsko društvo “Orion” u suradnji s Zajednicom tehničke kulture Grada Đakova, gdje smo zajednički montirali novu kameru HMM-a na lokaciji Drenje kraj Đakova. Kamera je okrenuta u smjeru zapada i bilo je potrebno imati čist pogled na zapad, sa što manje svjetlosnog onečišćenja te je iz tog razloga odabrana lokacija dalje od gradske rasvjete. Montažom prve kamere i računalne opreme omogućeno je članovima, a uskoro i učenicima đakovačkih srednjih škola sudjelovanje u prikupljanju i obradi podataka, te znanstvenom radu slavonskih studenata u suradnji s HMM.
Sve podatke montirane kamere u Drenju kraj Đakova možete svakodnevno pratiti na poveznici, gdje ćete pronaći podatke o zabilježenom broju meteora, fotografskom zbroju, pojedinačnim sličicama, foto zapisima zabilježenih događaja, radijantima meteora, izvještajima astrometrije i drugih tehničkih i znanstvenih zapisa, kao i timelapse video svakog dana.
Kao potvrdu vrijednosti montirane opreme, ne samo za bilježenje meteora i meteorita, dokazuje i nedavno zabilježenih 76 crvenih vilenjaka (red spriteova) na snimci od noći s 15. na 16. studenog koje je zabilježila kamera GMN Đakovo.
Crveni vilenjak (engl. red sprite) vrsta je pražnjenja oblaka, koja se za razliku od običnih munja, javlja veoma visoko iznad grmljavinskih oblaka, te ima različite oblike i svjetluca na noćnom nebu. Njega pokreću visokonaponske munje. Javlja se kao crvenkasti ili narančasti bljesak, obično kao grozd na visinama 50 do 90 km iznad zemljine površine. Prvi zapisi su se javili 1886. godine, ali tek prve slike su potvrdile njihovo postojanje 6. srpnja 1989. godine, koje su ostvarili na Sveučilištu Minnesota. Crveni vilenjak je više pojava hladne plazme nego toplih munja iz troposfere, tako da je po svijetlu više srodan sa fluorescentnom cijevi nego električnom pražnjenju munja.
Naznaka da postoje potječe od izvještaja iz 1730. u
Njemačkoj, koje je napravio Johann Georg Estor.
Nobelovac Charles Thomson Rees Wilson je naslutio 1925.
godine, na osnovu teoretskih proračuna, da bi se električno
pražnjenje moglo javiti i u gornjim slojevima atmosfere, a 1956.
je i vidio nešto poput crvenog vilenjaka. Konačno su sa
Sveučilišta Minnesota sasvim slučajno potvrdili njihovo
postojanje 1989. godine.
Nekoliko godina nakon otkrića, dobili su naziv crveni vilenjaci prema liku iz Shakespearevog djela San ljetne noći. Snimljeni su kasnije i preko 10.000 puta. Snimljeni su u gotovo svim dijelovima svijeta i smatra se da se javljaju samo za najjačih grmljavinskih oluja. U gornjem dijelu se pojavljuje crvenkasti ili narančasti bljesak, dok na donjem dijelu se vide plavkaste vitice koje kao da vise, te ponekad mu prethodi crvenkasti vijenac. Traju obično nekoliko milisekundi i pokreću ih visokonaponske munje između olujnih oblaka i tla. Često se javljaju u grozdovima od 2 ili više, i tipičan raspon je na visinama 50 do 90 km iznad zemljine površine.
Za crvene vilenjake se pogrešno bilo mislilo da su skrivili neka oštećenja letjelica koja su puštena u visoke slojeve atmosfere. Tako npr., NASA je lansirala 6. lipnja 1989. godine jedan balon u stratosferu. Balon je doživio oštećenje na visini 37000 m, dok je letio iznad jedne oluje u Teksasu. Najprije se sumnjalo na crvene vilenjake, ali kasnije ispitivanje je pokazalo da je oštećenje došlo od munje koja je putovala odozdo, što više liči na plavi mlaz.
“Konstantnim praćenjem dobivenih podataka i kalibracijom opreme nadamo se da će postaja u Drenju kraj Đakova doprinijeti uspjehu kako Hrvatske meteorske mreže, tako i Globalne meteorske mreže, te se radujemo suradnji s kolegicama i kolegama koji sudjeluju u projektu, a sve ostale, stručnjake, zainteresiranu javnost, pozivamo da se priključe i doprinesu ovom sjajnom znanstvenom projektu”, kažu u Orionu.