Zdravstvo nam je uznapredovalo do e-zdravstva, informatizacija je iz njega izbacila papirnate recepte, liječnici supostati informatički stručnjaci, no ono na što suvremena tehnologija ne može utjecati jest (ne)higijena pacijenata.
Zdravstvo nam je uznapredovalo do e-zdravstva, informatizacija je iz njega izbacila papirnate recepte, liječnici su htjeli-ne htjeli, morali postati informatički stručnjaci, no ono na što suvremena tehnologija ne može utjecati jest (ne)higijena pacijenata.
Po znoju i nepranju smrde nam čekaonice u ambulantama, bolnicama, tramvaji, liftovi. Nema te tehnologije koja bi promijenila (ne)higijenske navike, a u toj borbi nemoćno zdravstveno osoblje može se boriti samo širom otvorenim prozorom zbog prozračivanja od smrada nečijeg znoja i nepranja.
Jedan đakovački liječnik u ordinaciji je svojevremeno stavio zamolbu pacijentima – da mu dolaze oprani i uredni. No, skinuta je jer nije imala željeni efekt – neuredni se u njoj nisu pronašli, dok urednim pacijentima poruka nije “sjela”.
S neurednim pacijentima radi u rukavicama!
Dugogodišnji đakovački liječnik, kaže, dobro pamti kućni posjet alkoholiziranom pacijentu kojega je zatekao u fekalijama i mokraći. “Prvo smo ga odveli do tuša, a tek potom sam ga pregledao. Bio je uneređen, a tri tuša u kući ima”, kaže liječnik. Naš sugovornik ističe kako je liječnik u obavezi primiti hitan slučaj bez obzira na njegovu neurednost.
– Bude tu svega, a dob, spol, pripadnost ruralnoj/urbanoj sredini nisu pravilo; dolazi nam dida od 80 godina sa sela i primjer je urednosti, dok je jedna gospođa iz grada izvana “glanc”, a kada skine cipele ima prljave pete i tabane. Dok sam prije radila u Osijeku, neurednim pacijentima tamošnje osoblje otvoreno je znalo reći: Nemojte dolaziti neoprani. Imam tako neurednih pacijenata s kojima radim u rukavicama, kaže liječnica.
Brodska liječnica opće prakse s 30 godina staža ovu je temu komentirala profesionalnim i ljudskim razumijevanjem kroz problem mentalno bolesnih pacijenata uz koje ju veže nekoliko najdrastičnijih slučajeva neurednosti. “Takve osobe ne dopuštaju da im se pomogne, pa ni kroz održavanje urednosti. One zanemaruju sebe i sve oko sebe”, kaže liječnica.
Navodi slučaj mentalno bolesne pacijentice što je živjela sama, a koju su ona i patronažna zatekle u kućnom posjetu kako bube plaze po njoj. Uz njihov i angažman Centra za socijalnu skrb, pacijentica je potom smještena u stacionar.
Stomatologu prljavih zubi
– Pojedini pacijenti ne mirišu lijepo, no i to je dio našeg posla, kaže vinkovačka liječnica obiteljske medicine. Ona poručuje mladim pacijenticama da u vrijeme mjesečnice više vremena posvete osobnoj higijeni, a tamošnja stomatologinja upozorava na pacijente što čak i k njoj dođu neopranih zubi.
Liječnica opće prakse iz Valpovštine kaže kako joj se najdrastičniji primjeri vezuju uz slučajeve prometnih i drugih nesreća u kojima se pacijenti nisu stigli pripremili za odlazak liječniku po onoj “opran, s čistim vešom što se samo za kod doktora il’ bolnicu čuva”.
HGK: U Rh se za osnovnu higijenu godišnje troši samo 109 kuna
Neurednost pacijenata i ne treba čuditi ako se uzmu podaci o prosječnoj potrošnji za osnovnu higijenu u RH čime je ona na samom dnu u Europi. Prema riječima predsjednice Zajednice proizvođača i veletrgovaca sredstava za pranje, čišćenje i kozmetiku pri HGK Dubravke Marijanović, u RH se za osnovnu higijenu – kupanje, pranje kose i zuba prosječno godišnje troši oko 15 eura, odnosno 109 kuna.
“Prosječni Europljanin u tu svrhu troši 130 eura godišnje, prednjače Šveđani i Danci sa 170, a mi smo, s 50 eura godišnje, na dnu. Manje se troši samo u Latviji – 48, Rumunjskoj – 40 i Bugarskoj – 30 eura”, kaže Marijanović. Ističe kako su to podaci iz 2008. te da je u međuvremenu na potrošnju za osnovnu higijenu dodatno negativno utjecala kriza. (S.Ž.)
Surađivali: M.Radošević, R.Mesić, L.Aničić
Pripremila: Suzana ŽUPAN (Glas Slavonije)
