No Drugi svjetski rat zaustavio je razvoj zrakoplovstva na
našičkom području i trebalo je 40 godina da taj
sport ponovno počne oživljavati.
Ideju odmrzava Franjo Kapetanović, profesor
fizike i tehničkog obrazovanja u Srednjoj školi Isidora
Kršnjavoga u Našicama, koji je 1972. uspio konstruirati i
izraditi prvi motorni zmaj u tadašnjoj državi.
Kapetanović je zaslužan i za osnivanje novog
aerokluba Delta krila 1980., a u kojem se
najviše njeguje zmajarstvo. A zahvaljujući upravo njemu taj sport
u Našicama ne stagnira, a uspjesi letenja i pionira letača
izvrsni su.
– Našice su tridesetih godina prošlog stoljeća bile prve u
zmajarstvu i dok su se klubovi u Varaždinu i Sisku osnivali,
deset našičkih letača na čelu s grofom Pejačevićem već je
letjelo. Letjelicu su kupili u Njemačkoj – vratio se u
prošlost prof. Kapetanović, rekavši kako je nedavno izdana
knjižica o razvoju sportskog zrakoplovstva u Našicama autora
Branka Kranjčeva. Sportsko zrakoplovstvo, kaže,
obilježio je njegov legendarni skok sa zgrade srednje
škole 1986. godine.
Kapetanović je, inače poznat po nebičnim
terenima za polijetanje i slijetanje. “Čim je ravnatelj
Patajac službeno otišao u Zagreb, uz pomoć članova kluba dovukao
sam letjelicu na krov škole i skočio. Propala je nastava, a klub
je morao platiti štetu, jer su učenici trčali do pruge za
letjelicom i pritom izgazili žito u polju. Nakon toga preživjeli
smo i državno prvenstvo zmajara u Sloveniji, kao i prvo državno
prvenstvo motornih pilota. Naši članovi i danas redovito
sudjeluju na natjecanjima i smotrama“, kaže prof.
Kapetanović.
Mnogi su prepoznali svoj neostvareni životni san za letenjem, pa
se priključuju klubu, u kojem je trenutačno 30-ak
članova. Malu flotu čini 18 motornih
pilota, dva pilota instruktura i dva pilota jedriličara.
Aeroklub ima dva bezmotorna zmaja, jedan motorni,
tvornički, kupljen nakon što su prodana tri izgrađena u
školskoj radionici, te jedan paraglajder. Problem razvoju
sportskog letanja su sredstva, jer sve što je stvoreno rezultat
je ponajprije svestranog rada darovitog profesora Kapetanovića i
vrijednih članova.
TEKST: Snježana Fridl (Glas
Slavonije)