Baranja zauzima sve značajnije mjesto u kontinentalnom turizmu, ali je ipak potrebno još mnogo učiniti kako bi stizalo još više turista i u Baranji se zadržavalo. Zaključeno je to i na sastaknku koji je, na inicijativu Belja, organizirala Turistička zajednica Baranje i na njega pozvala čelnike baranjskih općina i turističke djelatnike.
Prvi kruzer u Batrinu pristiže 18. ožujka, a do studenog je
planirano da će ih ukupno pristići 40-ak.
– Bez izgrađene infrastrukture ne može se očekivati dolazak
turista u Baranju, osobito ako im treba dati čizme da prijeđu s
jedne strane ulice na drugu. Zato je potrebno žurno napraviti
analizu koliko su do sada pojedine baranjske općine iskoristile
sredstava iz različitih izvora za poboljšanje stanja komunalne,
društvene, poduzetničke i opće infrastrukture. Još uvijek imamo
priliku nadoknaditi propušteno jer su nam na raspolaganju
sredstva iz EU fondova – istaknuo je načelnik općine Kneževi
Vinogradi, Deneš Šoja, naglasivši kako je 2014.
godine povećan broj dolazaka u Baranju, ali je u istom razdoblju
smanjen broj noćenja.
Načelnik općine Popovac, Zoran Kontak, zaključio
je kako su proračuni općina sve tanji, pa je manje sredstava za
turizam i infrastrukturu, a načelnik općine Jagodnjak,
Anđelko Balaban, napomenuo je da bi se općine za
povezivanje svojih razvojnih planova trebale pozabaviti Mjerom 7,
koja se odnosi na temeljne usluge i obnovu sela u ruralnim
područjima kroz LAG Baranja.
Stanko Škrobo, predstavnik agencije Gulliver
Travel iz Dubrovnika, govoreći o ugovorenom dolasku 40-ak kruzera
u luku Batina, naglasio je kako putnici nakon povratka na brod
ispunjavaju anketu o svojim doživljajima tijekom boravka izvan
kruzera.
– Ako se u anketi izraze loše o nekoj destinaciji, to je loša
reklama, kako za putničku agenciju tako i za cijelu
destinaciju – upozorio je, naglasivši da njegova agencija
trenutno traži 15 baranjskih OPG-ova koji će se uključiti u
program pružanja usluga pripreme ručkova za goste s kruzera.
I gradonačelnik Belog Manastira, Ivan Doboš, pozvao je na
zajedništvo, istaknuvši kako treba pogledati što su od
agroturizma napravili u Mađarskoj, osobito u Villannyu i Baji.
Nazočnima su se obratile Marija Tapšanji, viša stručna suradnica
Odsjeka za turizam HGK Županijske komore Osijek, te Jasminka
Krkić-Poznić, vlasnica osječkog obiteljskog smještaja
Maksimilijan.
Izvor:
Glas Slavonije