Održat će se izložbe, predavanja, panel diskusije, a svi su pozvani
Čudnovato je to što se iskušava s jednim tjednom filozofije,
pogotovo kada se u sadašnjosti nerijetko nailazi na stav da je
ono filozofsko u svojim vrhuncima nešto prošlo, potrošeno i
dovršeno. Doista, poziv »K samoj stvari« danas se većinom
iscrpljuje u prepredanju o svrsi filozofije i još tu i tamo
iznimno o prisutnosti prisutnog u apsolutnom smislu ideje koja
zapravo nikada ne postaje filozofsko stajalište, još manje neki
svjetonazor. Sve što se u filozofiji time propušta i zanemaruje
tiče se neizvjesnosti takvog dijalektičkog posredovanja koji
preobilje u fenomenima odviše lako odmjenjuje demagoškim
ispraznostima. Udovoljavajući tzv. duhu poduzetništva i
kvartilama odgovarajućih predmetnih kategorija, ono što je u
obrazovnim sustavima ostalo od filozofije svelo se tako na mitsku
stegu atraktivnosti drhtureći od oduzimanja tog preostatka.
No u svojoj obavezi brige za to što je obrazovno pomodarstvo
isključilo iz svog interesa, filozofija je, neovisno o svemu
tome, i nadalje radom na pojmu itekako pozvana provoditi
epigramatsku reviziju svega racionalnog, kao i reviziju onog što
se pod racionalnim podvaljuje. U tome se možda najviše očituje
njen, pred uštogljenim intelektualizmom, zaboravljeni eros,
odnosno entuzijazam. Pojam, jednako kao poredak stvarnosti,
najmanje je pritom pitanje katalogiziranja, budući da ni sama
filozofija svoj smisao nikada ne nalazi u iznuđivanju sklada
njenog mišljenja i proučavanog predmeta. Stoga je u naporu
poimanja naročito važno razviti takav senzibilitet kojim se jasno
raspoznaju mjesta gdje se mišljenje falsificira u trenutku kada
se od njega iziskuje to što mu se prešutnom ili otvorenom
prijetnjom zabranilo, i to upravo zbog posljedice da se sve češće
nalazimo u situacijama manjka riječi za ono što nam se odigrava
pred očima. Taj prostor koji se svakim danom sve više sužava vapi
za tim što je jedino filozofija znala valjano isporučiti u svom
emfatičnom zahtjevu za duhovnom slobodom.
Samo utoliko se Svjetski dan filozofije, koji UNESCO utemeljuje
2002. godine, može shvatiti zapravo kao pitanje njenog svjetskog
pojma (conceptus cosmicus) koji u tom pogledu, kako Immanuel Kant
kaže, filozofiju pretpostavlja kao »znanost o odnosu svake
spoznaje prema bitnim ciljevima ljudskog uma (teleologia rationis
humanae)«, pri čemu filozof nije nikakav »umski vještak, nego
zakonodavac ljudskog uma«. U mjeri u kojoj je vidljiv, Tjedan pak
filozofije višestruki je tek podsjetnik na tog čudnovatog
učitelja-ideala koji provodi takvo unaprjeđenje bitnih umskih
ciljeva.
Pozivamo, stoga, studente i nastavnike Filozofskog fakulteta, kao
i zainteresiranu javnost, da se pridruže ovom živom podsjećanju.
Program Tjedna
Ponedjeljak, 15. 11. 2021., 19 h
Mala vijećnica Filozofskog fakulteta
Otvorenje izložbe »Kistom kroz filozofiju« autorice Vedrane
Vestić,
uz prigodnu glazbenu pratnju.
Utorak, 16. 11. 2021., 11.55 h
Svečana dvorana Filozofskog fakulteta
Panel diskusija povodom Međunarodnog dana tolerancije.
Sudjeluju: izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović, izv. prof. dr. sc.
Željko Pavić, Ivana Šojat
i Nikica Torbica
Utorak, 16. 11. 2021., 19 h
Mala vijećnica Filozofskog fakulteta
Okrugli stol na temu »Društvenost umjetnosti – umjetnost
društvenosti«.
Sudjeluju: dr. sc. Igor Gajin, prof. dr. sc. Marijan
Krivak, izv. prof. art. Tihomir Matijević,
i prof. dr. sc. Goran Rem
Srijeda, 17. 11. 2021.
Mala vijećnica Filozofskog fakulteta
Međunarodni znanstveni skup »Duhovna situacija vremena«
Sudjeluju: Maria Cecilia Colombani (Argentina), Davorin Ćuti
(Hrvatska), Bernard Harbaš (Bosna i Hercegovina), Mirela
Karahasanović (Bosna i Hercegovina), Ivica Kelam (Hrvatska),
Marijan Krivak (Hrvatska), Marco Moschini (Italija), Boško Pešić
(Hrvatska), Damir Sekulić (Hrvatska), Maria del Sol Romano
(Meksiko), Mislav Uzunić (Hrvatska) i Marco Viscomi
(Italija)