6. veljače

MLU: Otvorenje izložbe Drava Art Biennale

Izložba se u MLU otvara u četvrtak, 6. veljače u 19:00 sati, projekt Drava Art Biennale temelji se na istraživanju, novim produkcijama, multidisciplinarnosti, multimedijalnosti i društvenom angažmanu kroz umjetnost

Pozivamo vas na otvorenje izložbe Drava Art Biennale ’19. –
međuinstitucionalna suradnja Muzeja grada Koprivnice u Muzej
likovnih umjetnosti.

Projekt Drava Art Biennale temelji se na
istraživanju, novim produkcijama, multidisciplinarnosti,
multimedijalnosti i društvenom angažmanu kroz umjetnost, a
razvija dugoročne i čvrste suradnje među djelatnicima u kulturi.
Izdanje 2017. nastalo je u suradnji Muzeja grada
Koprivnice i Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka
. Sama
izložba je i u ovom, do sada, trećem izdanju putem Javnog poziva
okupila autore koji komuniciraju, provociraju, kritiziraju i
promišljaju vodu i njezine uloge. Autore je odabrao četveročlani
stručni žiri, u sastavu: Ana Kovačić, Helena Kušenić,
Valentina Radoš i Maša Zamljačanec
, a vizualni identitet
ovogodišnjeg izdanja potpisuje Igor Kuduz.

Drava Art Biennale 2019. isprepliće i produbljuje dosadašnje
(uvijek aktualne) teme vode kao osnovnog ljudskog prava i javnog
dobra te vode u kontekstu javnog prostora grada istraživanjem
dubljih slojeva i stavljanjem fokusa na odnos vode i razvoja
industrije koja neupitno utječe na preobrazbu urbanističke slike
gradova.

Hrvatska je u drugoj polovici 20. stoljeća započela proces
ubrzanog razvoja temeljenog na razvoju industrije. Nakon Drugog
svjetskog rata ubrzana industrijalizacija predstavljala je
osnovnu metodu gospodarskog razvoja. Smatra se da je razvoj
industrije imao najveći utjecaj na rast životnoga standarda
odnosno da je industrijalizacija motor rasta ekonomskog razvoja.
Razvoj industrije je omogućio značajan porast stope zaposlenosti
stanovništva, promjenu strukture ljudskog rada u proizvodnji u
korist intelektualnog rada, skraćivanje radnog vremena, veću
dostupnost proizvoda koji zadovoljavaju osobne potrebe velikom
broju potrošača te porast životnog standarda stanovništva.

Istovremeno, voda kao pokretačka snaga sastavni je dio
proizvodnog pogona mnogih industrija od prehrambene, tekstilne,
drvne, metalne koje zahtijevaju veliku količinu vode za
učinkovitu proizvodnju (za hlađenje, čišćenje, obradu).
Kontaminacija korištene vode i ispuštanje različitih
industrijskih otpadnih voda u vodu u većini slučajeva rezultira
vodom zagađenom opasnim kemikalijama, radioaktivnim materijalima,
teškim metalima ili organskim muljem. Tekstilna industrija nalazi
se na prvom mjestu u svijetu prema količini otpadnih voda.
Hidroelektrane nam omogućuju električnu energiju, ali istovremeno
nepovoljno djeluju na ekosustave područja na kojima se formiraju,
dok nusprodukti metalnih industrija utječu na zdravstveno stanje
lokalnog stanovništva. Bazeni koje koristimo za odmor, rekreaciju
i opuštanje zapravo su ogromne rafinerije vode.

Posljednjih godina sve su glasnije rasprave o upitnoj kvaliteti i
uvjetima rada u industrijskoj proizvodnji, a zagovaračke
platforme i inicijative koje potiču povratak suživotu čovjeka i
prirode kroz samoodrživost oslobođenu industrijalizacije sve više
jačaju. Eksploatiramo li vodne resurse pod krinkom poboljšanja
vlastitih životnih uvjeta?

Na ovogodišnjem izdanju Drava art biennaleu izlažu: Bojan
Koštić, Bojan Krištofić, Elena Štrok, Gildo Bavčević, Iva Džaja,
Marina Đira, Mario Čaušić, Mario Romoda, Andro Banovac, Matej
Nišević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Josip Ivančić PiNO,
Ivan Tudek i Ivana Kutuzović
.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari