U predavanju će se dati osnovne informacije o progonu vještica tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Europi i u Hrvatskoj
Pozivaju se svi zainteresirani na predavanje “Žena, majka,
vještica: ženski aspekt progona vještica u ranome novom vijeku”
koje će održati doc. dr. sc. Anđelko Vlašić u
četvrtak, 24. studenoga s početkom u 18 sati u učionici 54 na
Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Predavanje je otvoreno za javnost, a prenosit će se i preko
YouTube kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno
sudjelovanje u raspravi putem chata.
Anđelko Vlašić (Slavonski Brod, 1982.) diplomirao je povijest na
Fakultetu hrvatskih studija i turkologiju te francuski jezik i
književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osvojio je
nagrade za izvrsnost na preddiplomskom i diplomskom studiju
turkologije. Doktorirao je 2010. godine na Poslijediplomskom
doktorskom studiju povijesti na Fakultetu hrvatskih studija u
Zagrebu. Stručno se usavršavao kao postdoktorski gostujući
istraživač na Sveučilištu Koç u Istanbulu (2014. – 2015.). Radio
je kao poslijedoktorand na Hrvatskom institutu za povijest –
Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom
Brodu (2016. – 2018.). Suautor je knjige “Tragovi osmanske
kulture u Hrvatskoj” (2015.) i suautor uredničke knjige
“Carigradska pisma Antuna Vrančića. Hrvatski i engleski prijevod
odabranih latinskih pisama” te brojnih znanstvenih radova.
Redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim
skupovima. Surađivao je na dva znanstvena projekta Hrvatske
zaklade za znanost. Održao je niz znanstveno-popularnih
predavanja o povijesti i kulturi Turske. Član je Hrvatskog
nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku
povjesnicu, Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i
ekohistoriju, Matice hrvatske i dr. Istraživao je u arhivima u
Zagrebu, Beogradu, Istanbulu i Ankari. Govori engleski i turski
jezik, a služi se francuskim i njemačkim jezikom.
U predavanju će se dati osnovne informacije o progonu vještica
tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Europi i u
Hrvatskoj. Zatim će se fokus usmjeriti na ženski aspekt progona,
odnosno na sudbine ženskog dijela europske populacije u vremenu
najvećih progona vještica, na udio žena u ukupnom broju
optuženih, suđenih i osuđenih pojedinaca tijekom progona. Iznijet
će se stavovi modernih istraživača vezanih za jedno od najčešće
spominjanih pitanja vezanih za progone vještica: jesu li progoni
vještica zapravo bili progoni žena?.