Zgrada Srednjoškolskog igrališta kao zelena oaza već pokazuje pozitivne rezultate korištenja obnovljivih izvora energije
Što su održive urbane sredine te kako Osijek i Novi Sad
postaju dobri regionalni primjeri implementacije energetski
učinkovitih mjera i obnovljivih izvora energije?
Odgovore na ova pitanja nudi prekogranični projekt GReENERGY, u
sklopu kojega je krajem prošle godine u potpunosti energetski
obnovljena zgrada Srednjoškolskog igrališta, a
kroz kojega su hrvatski partneri – Grad Osijek i Građevinski i
arhitektonski fakultet Osijek (GRAFOS) održali 2. radionicu u
virtualnom formatu.
Radionica je okupila znanstvenike iz Osijeka i Novog Sada koji su
predstavili prednosti i nedostatke zelenih krovova, načine
mjerenja toplinske provodljivosti materijala, procjenu troškova
primjene tih materijala i korist obnovljivih izvora energija za
objekte i sam okoliš.
Zeleni krovovi protiv gubitka energije
“Ono što ovaj projekt čini zanimljivim jest činjenica da je uz
toplinsku izolaciju zidova i stropova, te zamjenu dotrajale
stolarije, na krov zgrade Srednjoškolskog igrališta postavljena
fotonaponska elektrana snage 93 kW, a uz ravni zeleni krov
površine 160 metara kvadratnih, instalirana je i meteorološka
stanica koja će bilježiti stanje objekta i okoliša nakon
implementacije mjera. Ovim projektom želimo dokazati kako su
rješenja temeljena na prirodi primjenjiva i kod nas, pa da uz
uštedu energije u velikim gradovima možemo stvoriti i male zelene
oaze.” – objasnio je Hrvoje Krstić s
Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, ukazujući na
karakteristike zelenih krovova koji su sve češći trend u svijetu,
pa tako primjerice čine 10 posto svih ravnih krovova u Njemačkoj.
Profesor Krstić je na temelju rezultata mjerenja infracrvene
termografije dokazao kako na zgradi Srednjoškolskog igrališta
više nema gubljenja energije, a znatiželjnicima je otkrio i kako
krov na ovom objektu još nije formalno zelen, jer su supstrati
postavljeni ujesen, pa se prvo zelenilo očekuje tek u proljeće.
Dalekosežan utjecaj održivog razvoja
“Električnu energiju dobivenu na fotonaponskoj elektrani
Srednjoškolskog igrališta predajemo u mrežu i na taj način s
HEP-om kompenziramo potrošnju. Inače, ovo je deseti objekt
u vlasništvu grada Osijeka na kojemu su postavljene fotonaponske
elektrane, a u planu je i izgradnja još 10 novih elektrana na
objektima javne namjene.” – otkrio je Srećko
Kukić iz Upravnog odjela za programe i projekte EU Grada
Osijeka, naglašavajući upravo plodonosnu suradnju sa Sveučilištem
J.J. Strossmayera u Osijeku, iz koje proizlaze nova znanja,
investicije i trendovi.
Radionici se na daljinu priključio i Dragan
Milošević s Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom
Sadu, predstavljajući ciljeve održivog razvoja UN Agende 2030.,
koja nalaže da upravo do 2030. godine održive urbane sredine
trebaju postati stvarnost na temelju društvenog, ekonomskog i
ekološkog pristupa. Kako je prvi korak prema održivosti u Osijeku
napravila upravo zgrada Srednjoškolskog igrališta, ukazala je
Ivana Miličević s GRAFOS-a, još jednom potvrđujući kako su prva
mjerenja dokazala kako su korišteni materijali u skladu s normama
i unutar propisanih raspona vrijednosti, pa je uočeno i značajno
smanjenje toplinske vodljivosti materijala.
“Kad se uštede uvećaju i za pozitivne efekte uslijed smanjenja
emisije CO2 postignute provođenjem mjera energetske
učinkovitosti, naša procjena ukazuje na potpunu ekonomsku
isplativost ovakvog ulaganja u zgrade javne namjene”, zaključila
je profesorica Ivana Šandrk Nukić s GRAFOS-a,
naglašavajući kako ovakvi projekti donose i brojne
nekvantificirane koristi, jer uz osvještavanje javnosti o
energetskoj učinkovitosti i poboljšanje ekosustava, donose i
porast tržišne vrijednosti “zelenih” objekata.