Brusnica – riznica zdravlja

Na samom početku htjela bih Vas pozdraviti, dragi budući čitatelji.

Dozvolite mi da vam predstavim novu kolumnu, u kojoj ću nastojati, kroz stečena znanja i vještine, obuhvatiti teme zdravog i aktivnog načina življenja, a prije svega pravilne i uravnotežene prehrane, kao i  njezinog utjecaja na organizam.

Također, nadam se da ću vam  korisnim savjetima, odgovoriti na mnoga pitanja, i na taj način pridonijeti  spoznaji o važnosti pravilne prehrane u očuvanju zdravlja. 

S obzirom da je Dan zahvalnosti  upravo prošao, a bliže nam se Božićni i novogodišnji blagdani,  pažnju   posvećujem upravo brusnici. Jedan zanimljiv razlog je da tim bobicama, uz puricu i druga jela,  Amerikanci  tradicionalno proslavljaju ove nadolazeće Blagdane.

Prema predaji, čak su i stari Indijanci prepoznali sve blagodati ovog ploda, znali su da se brusnice mogu koristiti kao prirodni konzervans. Oni su ih upotrjebljavali za pripremu jela koje su zvali pimecan. To je koncentrat sušenog i usitnjenog mesa ili ribe, koji je pomiješan s mašću i brusnicama. Od te su smjese pravili pogačice, koje su nakon toga sušili na suncu. Prirodni konzervansi brusnice produljivali su trajnost mesa na dulji rok, a pimecan je služio kao izvor energije i vitamina u zimskim mjesecima i na putovanjima. Kako bi se ljude zaštitilo od otrovanja krvi pripremala se i smjesa od brašna i brusnica koja se nanosila na povrede i rane. Europljanima su ove bobice već davno postale nezaobilazni suputnici na morskim putovanjima. Visoka koncentracija vitamina C koju sadrži ovo bobičasto voće štitila je mornare od skorbuta, pa se na brodovima u 17. stoljeću moglo vidjeti bačve ispunjene brusnicama.

Plodovi brusnice su uz vitamine A i C, kalij i vlakna posebno bogati i različitim zaštitnim tvarima iz skupine bioflavonoida koji imaju snažno antioksidativno djelovanje. Antioksidansi pomažu kod prevencije kardiovaskularnih bolesti, a hipurična kiselina predstavlja prirodni antibiotik s izraženim djelovanjem protiv gljivica (antifungalna svojstva). Antocianini i proantocianidi pomažu kod obnavljanja stanica odgovornih za osjetilo vida. Uza sve to, brusnice imaju izrazito male količine šećera, te djeluju na snižavanje glukoze u krvi, što pogoduje dijabetičarima. Istraživanja su također potvrdila potencijal komponenata brusnice u sprječavanju vezanja virusa gripe na membrane stanica Brusnica može djelovati i kao prirodni probiotik, jer potiče rast korisnih bakterija u gastrointestinalnom traktu (Lactobacillus fermentum i Lactobacillus acidophilus), dok sa druge strane ubija štetne bakterije (Listeria monocytogenes i E. coli) koje uzrokuju infekcije i trovanje hranom. No, ono zbog čega su brusnice postale pravi ‘hit’, zapravo je njihovo blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta.

Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu, te u liječenju urinarnih infekcija, nije ju poželjno uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja liječnika. Prekomjerni unos brusnice u velikim količinama može izazvati preveliku kiselost i oštetiti mokraćne puteve. Također se ne preporučuje konzumacija većih količina brusnice tijekom trudnoće bez savjeta liječnika.

Nives Stojanović

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari