Kestenima se pripisuju ljekovita svojstva, a zbog velike energetske vrijednosti posebno se preporučuju sportašima i djeci. Pomažu kod bubrežnih i probavnih tegoba, čaj od kestena sjajno djeluje u ublažavanju simptoma astme i bronhitisa, a mogu se jesti i u juhi i salatama.
Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni koji griju promrzle
dlanove na tmuran dan. Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih,
uvijek stvara osjećaj ugode i topline. Danas se kesteni diljem
gradova u Slavoniji i Baranji mogu pronaći po cijeni od 10-12
kuna za pola mjerice, odnosno 20-24 kune za cijelu mjericu.
Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na
prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini,
Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je
da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st.,
pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to
čini i danas.
Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste
unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod
sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od
svojih se rođaka (oraha, badema i lješnaka) razlikuju nižim
udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin
C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim
okusom.
Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele
na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među
njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih
kestena.
S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo,
posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod
varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste
se za pripremu ljekovitih pripravaka.
No, na stranu svi ti podaci. Rijetko tko razmišlja o
svojstvima i djelovanju kestena u trenucima dok po rukama prevrće
vruće kestene po uglovima i šetnicama svoga grada…
Tekst: SiB.hr i Zdravakrava.hr
Foto: Marko Banić/SiB.hr