Činjenicu da ljudski organizam čini preko 70% vode, kao i onu kako dnevno treba popiti barem dvije litre tekućine – ljeti i više, jako dobro zna većina ljudi. No to ne znači da ta ista većina gore navedenom pridaje previše pozornosti. Naročito kada je odabir tekućina u pitanju. Kava, čajevi, gazirani i zaslađeni voćni sokovi, a naročito alkohol, ne samo da se ne ubrajaju među tekućine koje hidriraju organizam, nego dio ovih napitaka ima čak diuretski učinak, što znači da pospješuje dehidraciju!
Za najveći broj simptoma nedjeljnog mamurluka,
nakon lude subotnje noći, kriva je upravo izrazita
dehidracija organizma! Iskusni partijaneri jako dobro
znaju da se mamurluk vrlo učinkovito ublažava, ili čak u
potpunosti zaobilazi, pijenjem čiste vode uz alkohol, ili barem
pijenjem veće količine vode pri završetku izlaska.
Osim što čini veliki dio našega organizma, voda je vrlo važna
sastavnica većine biokemijskih procesa u organizmu, normalnog
funkcioniranja stanica i organa, sudjeluje u probavi,
metabolizmu, kao i izlučivanju toksina i otpadnih tvari iz
tijela. Dvije litre tekućine (osim vode, to mogu biti nezaslađeni
sokovi od voća ili povrća) dnevno u najvećem se dijelu literature
navode kao minimum u normalnim uvjetima, što znači da se u
ljetnim mjesecima ta količina povećava, naročito prilikom
bavljenja nekom rekreativnom, sportskom ili bilo kojom drugom
fizičkom aktivnošću!
Ukoliko se radi o aktivnostima koje traju sat vremena ili
kraće, za nadoknađivanje tekućine sasvim je dovoljna i
optimalna najobičnija voda. No, ukoliko se radi o dužim
vremenskim razdobljima intenzivnog fizičkog naprezanja, naročito
pri povišenim temperaturama, preporučuje se posegnuti za
izotoničnim napicima. Velike količine vode, naime, pospješuju rad
bubrega i brže izlučivanje tekućine iz organizma. Na ovaj se
način puno brže gube i minerali i soli, a
pribrojimo li tome elektrolite izlučene znojenjem, gubici ovih
spojeva vrlo su veliki.
Izotonični napici imaju jednaku osmolarnost
(koncentraciju otopine, pojednostavljeno rečeno) kao i krvna
plazma, zbog čega se puno brže apsorbiraju u organizam, a
obogaćeni su i elektrolitima (kalij, magnezij, natrij, kalcij,
klorid…) koje je, uslijed pojačanog lučenja znoja i urina,
potrebno nadoknaditi. Neki čak sadrže i određenu količinu
ugljikohidrata, za bržu nadoknadu energije.
Kada govorimo o ambalaži, opće je poznata
činjenica kako je većina plastika u kojima se može kupiti
flaširana voda, sokovi ili napici izuzetno štetna. Velika većina
plastika pri dužem korištenju luči štetne, pa čak i kancerogene
spojeve, od kojih neki utječu i na lučenje određenih hormona u
organizmu. Postoje i takozvane dobre plastike, od kojih se
proizvode sportske bočice za višekratnu upotrebu. No, kada je
bilo kakva plastika u pitanju, najsigurniji vjerojatno možemo
biti samo pijući iz dobrih, starih, iako puno težih i manje
praktičnih staklenih boca!
I na kraju najvažnija stvar: Kada osjetite žeđ, organizam
se već nalazi u laganoj dehidraciji! Zato je najbolje,
naročito ako se spremate vježbati ljeti, piti prije nego se
osjećaj žeđi uopće javi! Unošenje čiste vode u organizam više
puta dnevno vrlo je korisna i dobra navika. A kada se jednom
stvori, puno se manje mora o tome razmišljati. Voda održava
organizam u homeostazi – optimalnom stanju tjelesnih stanica,
tkiva, organa i tekućina, a time i na optimalnoj razini
učinkovitosti. Pospješuje izlučivanje toksina, pročišćava
organizam, čak ga i rashlađuje.
Općenito, kada govorimo o rehidraciji i rashlađivanju organizma pritisnutog ljetnim vrućinama, voda je nezamjenjiva – izvana i iznutra!
Tekst: Bojana Muačević Gal, prof. kineziologije i Centar kulture tijela Gea