U nadi da će se kolona zaustaviti, namjerno je parkirao svoje maleno vozilo ispred prvog tenka T-55, a potom izašao iz njega i suprotstavio se okupatorima kao David Golijatu
Jedan od simbola Domovinskog rata u Osijeku poznati
je crveni Fićo koji je 27. lipnja 1991. godine pregažen
jednim od tenkova okupatorske JNA na raskrižju Vukovarske i
tadašnje Klajnove, a danas Trpimirove ulice.
Dogodilo se to uobičajeno toplog ljetnog četvrtka tijekom kojega
su se građani šetali najdužom osječkom ulicom, vozili
bicikle i vraćali se s posla, ni ne očekujući da će ih baš
tada, bez ikakvog povoda, tamo dočekati tenkovi JNA.
”Prijatelj Željko Herhenreder i ja boravili smo
u Dardi, razmatrajući prenošenje snajperskih pušaka iz Šumarije u
Dardu radi obrane grada. Na povratku na Zelenom polju, iznenadila
nas je vijest koja se, unatoč nedostatku mobilnih telefona,
širila munjevitom brzinom, a riječ je bila o oštećenju nekoliko
automobila od strane tenkova JNA u Vukovarskoj ulici kod
Drvljanika. Upozoreni smo da izbjegnemo taj smjer prema središtu
grada”, prisjeća se za SiB.hr ratni načelnik inženjerije 130.
brigade HV Osijek i predsjednik braniteljske udruge Heroji
Osijeka Zlatko Dernaj koji je svjedočio kobnom
događaju.
Unatoč tome, odlučnost i hrabrost dvojice prijatelja potaknula ih
je na to da ipak krenu Vukovarskom ulicom iz Donjeg grada prema
mjestu okupacije. Tamnozeleni VW Polo kojim su se vozili uspio je
prestići kolonu tenkova, oklopnih transportera i ostalih čeličnih
”grdosija”.
Na raskrižju s Trpimirovom ulicom, ugledali su oštećena vozila,
ali i mnoštvo građana koji su bacali na tenkove kamenje,
molotovljeve koktele iz ”Ljepotice”, stolice iz obližnjih
kafića, teniske loptice i sve što im se našlo pri ruci,
suprotstavljajući se velikosrpskoj agresiji JNA i izlažući se
smrtnoj opasnosti.
”Taj je dan promijenio povijest, potpuno razotkrio
Jugoslavensku narodnu armiju neprijateljskom i okupatorskom te
označio početak Domovinskog rata u Osijeku”, ističe bojnik
Dernaj te dodaje kako je idućega dana, odnosno 28. lipnja
1991. godine iz redova hrvatskih dragovoljaca ustrojena 106.
brigada ZNG-a, a taj se dan obilježava i kao Dan hrvatskog
dragovoljca i Dan osječkih branitelja.
FOTO:
Josip Petrić
Iz mnoštva ljudi izdvojio se neustrašivi, tada 31-godišnji
Višnjevčanin Branko Breškić koji je točio gorivo
u svoj automobil na obližnjoj benzinskoj crpki. Nije ni slutio da
će to biti posljednje ”tankanje” njegova Fiće, ali bez
razmišljanja krenuo je sa crpke za kolonom tenkova. U nadi da će
se kolona zaustaviti, namjerno je parkirao svoje maleno vozilo
ispred prvog tenka T-55, a potom izašao iz njega i suprotstavio
se okupatorima kao David
Golijatu.
”Stajali smo i gledali hoće li se tenk zaustaviti, no namjerno
je krenuo na Fiću, gurao ga do zaustavljenog autobusa na
stajalištu te ga zdrobio i svojim ‘gusjenicama’ uništio do
neprepoznatljivosti. To su bile posebno dramatične scene. Kasnije
je bilo očekivano da pucaju, ali nisu, nego su se parkirali iza
Istarske ulice, a potom vratili istim putem odakle su došli,
ostavivši za sobom ne samo materijalnu štetu, nego i ozlijeđene
i uplašene građane”, prepričava Dernaj te dodaje kako su se
u njemu tada istovremeno miješali osjećaji ogorčenosti i
zgražavanja, ali i hrabrosti i odlučnosti da se svi kolektivno
suprotstave toj sili čelika i oružja.
Vozač tenka bio je pokojni Županjac Josip
Ilić, tada ročni vojnik JNA, s kojim se Breškić upoznao
nekoliko godina kasnije, i to na istom mjestu. Ilić je tada
priznao kako nije želio pregaziti Fiću, no zapovjednik mu je
uperio pištolj u leđa i zapovijedio mu da da gas. Pobjegao je,
potom, iz JNA i priključio se 3. gardijskoj brigadi, dok
je Breškiću tadašnji zapovjednik grada Osijeka
Branimir Glavaš poklonio novi automobil –
crvenog Golfa.
Nažalost, Breškić je 2001. godine poginuo u prometnoj nesreći, a
Ilić je umro devet godina kasnije u dobi od 37 godina.
FOTO:
Žarko Plevnik
Navedeni čin kamerom je zabilježio također hrabri reporter, tada
47-godišnji Žarko Plevnik, bez kojega bi ovo sve
ostalo samo na legendi. Prije toga nalazio se u studiju i
razgovarao sa svojim pokojnim urednikom Darkom
Uranjekom, a potom je primio poziv od supruge.
”Njezin paničan glas i riječi odzvanjale su mi u uhu poput
bombe. Rekla je: ‘Na Klajnovoj tenkovi gaze automobile i ljude!
Dođi s ekipom i snimi ovu strahotu!’. Naime, moj nećak i supruga
vraćali su se iz trgovine te vidjeli kako tenkovi tamo uništavaju
vozila, blizu naše kuće. Budući da nisam imao snimatelja, a i
ranije sam samostalno snimao, uzeo sam kameru, nazvao tonca i
vozača te smo krenuli pravo na raskrižje”, opisuje Plevnik.
Navodi kako su već pri približavanju mjestu događaja primijetili
veliki broj uznemirenih građana i nekolicinu uništenih vozila, a
potom i tenkove koji su se svako toliko vraćali na ulicu i u svom
trećem, ujedno i posljednjem povratku zgazili crvenog Fiću.
Međutim, to Plevnika nije spriječilo da riskira svoj život kako
bi snimio cijelu tu brutalnost Jugoslavenske narodne armije.
”U tom trenutku nisam razmišljao jer vode vas adrenalin,
novinarski duh i želja da pokažete svijetu nešto što se rijetko
događa. Jedino me, kada su tenkovi prvi puta prolazili kraj
nas, tehničar zamolio: ‘Žare, molim te da stanemo malo dalje
jer nisam još vidio svoju kćer koja se treba roditi ovih dana”’,
prisjeća se Plevnik, kojega je ujedno kroz cijeli Domovinski rat
pratila i njegova znakovita rečenica na kraju videa: ”Zbogom,
Jugoslavenska narodna armijo!”.
Snimka je u dva sata obišla cijeli svijet te već tada postala
sinonimom otpora i pravedne borbe hrvatskog naroda za slobodu i
miran život u vlastitoj domovini. U skladu s time,
2021. godine predsjednik Zoran Milanović
nagradio je Plevnika Redom hrvatskog trolista, zasluženim
odlikovanjem za ratne i vojne zasluge za Republiku Hrvatsku.
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL
U čast pak Branku Breškiću, koji je još dugo vremena prije smrti bio hrvatski branitelj, na 20. obljetnicu gaženja Fiće i inicijativu tadašnje gradske vijećnice Marije Medić, upravo na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice postavljena je umjetnička instalacija ”Fićo gazi tenka!”. Osmislila ju je anonimna skupina autora okupljena u odboru za branitelje Grada Osijeka kako bi trajno i simbolično prikazala hrvatsku pobjedu nad JNA i srpskim agresorom.
Spomenik crvenom Fići tako je s vremenom postao simbol ponosa i otpora svih Osječana i hrvatskih branitelja velikosrpskoj agresiji JNA i udruženih srpskih vojnih formacija, kao i veliki podsjetnik na to da je Osijek bio i ostat će zauvijek nepokoreni grad.