Portal Agroklub® predstavlja katalog informacija o poljoprivredi regije pod nazivom Agropedija. Tim povodom izdvojili smo neke zanimljivosti iz istraživanja, a detaljnije informacije o projektu možete naći na kraju materijala. Link za pristup servisu: http://www.agroklub.com/agropedija/
8 činjenica koje niste znali o RH
poljoprivredi
1. Poljoprivredno gospodarstvo u RH je gotovo tri puta
manje od EU prosjeka
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH upisano je 193.146
gospodarstava, najviše iz Zagrebačke, Osječko-baranjske i
Splitsko-dalmatinske županije. Prosječna veličina
poljoprivrednoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj iznosi 5,6
ha, dok je prosjek Europske unije 14,3 hektra poljoprivrednoga
zemljišta.
Najveći broj proizvođača u RH raspolaže zemljištem do 3 ha,
odnosno 59%, a tek njih 9% upravlja zemljištem većim od 100 ha,
dok je navodnjavano tek 1,36% poljoprivrednih površina.
2. Svakom Hrvatu na raspolaganju 0,63 ha
zemljišta
U ARKOD, sustav evidencije zemljišnih parcela, upisano je preko
milijun hektara obradivih površina koje obrađuje nešto više od
150.000 gospodarstava. Najviše površina upisanih u ARKOD bilježi
Osječko-baranjska županija, dok najviše gospodarstava koja su
upisana u sustav dolazi iz Zagrebačke županije.
Prema broju stanovnika, svaki stanovnik RH ima na raspolaganju
0,63 ha poljoprivrednog zemljišta. Ukupno Hrvatska raspolaže s
2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je
korišteno 1.301.985 ha, a u ARKOD upisano 1.026.081 ha. Država
upravlja poljoprivrednim zemljištem u veličini od 738.125ha,
odnosno 27% od ukupnih poljoprivrednih površina. Neiskorišteno je
čak 52% državnog poljoprivrednog zemljišta, ponajviše u
Ličko-senjskoj županiji.
3. Samo 5% vlasnika OPG-a ima poljoprivredno
obrazovanje
U ruralnim područjima živi 82% stanovništva Republike Hrvatske, a
od ukupnog broja zaposlenih, 3,5% osoba zaposleno je u sektoru
poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Vlasnici 87% obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava su muški članovi obitelji, a isti
je slučaj i s vlasništvom zemljišta. Samo 5% nositelja
poljoprivrednih gospodarstava ima osnovno i puno poljoprivredno
obrazovanje, prema čemu u ruralnim područjima vlada deficit
visoko obrazovanog stanovništva.
Na Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavljeno je nešto više od
16.000 osoba osposobljenih za rad u sektoru biotehnologije, a
najviše prijavljenih osoba ima završeno srednjoškolsko
obrazovanje.
4. Većina traktora u RH starije od 30
godina!
Većina traktora u Hrvatskoj starije je od 30 godina. Najveći broj
traktora bilježi Bjelovarsko- bilogorska županija. Najveći broj
traktora ima snagu motora između 20 i 60 kW, a snagu motora veću
od 250 kW ima samo 41 traktor.
Svaki drugi registrirani traktor je marke IMT, a ostale
najzastupljenije marke su Zetor, Ursus, Torpedo, Univezal i John
Deere. Najveći broj novih traktora bilježe Osječko-baranjska i
Požeško-slavonska županija, a najmanji
Dubrovačko-neretvanska.
Navike, potrebe i struktura kupaca se mjenja posljednih godina pa
u zadnjem razdoblju u prodaji novih modela prednjače bradnovi
John Deere, Massey Ferguson, Zetor, Fendt i DeutzFahr.
5. Poljoprivreda čini 3,8% u BDP-u
Udio poljoprivrede u bruto dodanoj vrijednosti RH iznosi 3,8%,
odnosno preko 12 milijuna kuna. Hrvatska najviše svojih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvozi u Bosnu i
Hercegovinu, Italiju, Sloveniju i Srbiju. Pokrivenost uvoza
izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi 63%,
prilikom čega je ostvaren deficit u iznosu 945,8 milijuna
američkih dolara.
Naši najvažniji izvozni proizvodi su rafinirani šećer, pšenica,
cigarete i tuna. Samodostatni smo samo u nekoliko sirovina , tj.
u proizvodnji pšenice, kukuruza i zobi, soje, uljane repice i
suncokreta.
U domaćem voćarstvu najviše proizvodimo mandarine i jabuke te
šljive, breskve i nektarine te višnje, a samodostatni smo u
proizvodnji trešanja, višanja, jabuka i mandarina.
U povrćarstvu Hrvatska ponajviše proizvodi luk, rajčicu, kupus te
dinje i lubenice, a samo proizvodnjom kupusa i poriluka smo se
približili granici samodostatnosti.
Trenutni udio koji poljoprivreda ima u ukupnoj ekonomskoj
aktivnosti EU iznosi 1,4%.
6. Po glavi odraslog muškarca proizvodimo 35 L
vina
Najučestalije sorte vinove loze u domaćim vinogradima su
Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali i Merlot. U
Krapinsko-zagorskoj županiji nalazi se najveći broj gospodarstava
koja se bave vinogradarstvom, a po glavi odraslog muškarca domaća
su gospodarstva u prošloj godini proizvela 35 litara vina.
Najveće proizvodnje vina nalaze se u Osječko-baranjskoj,
Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji, a broj podnositelja
izjava o proizvodnji najveći je u Istarskoj županiji.
7. Po stanovniku 140 jaja godišnje
U proizvodnji mesa Hrvatska nije samodostatna, a granici
samodostatnosti najviše približava proizvodnja mesa peradi.
U stočarskoj proizvodnji dominira svinjogojstvo, a najučestalija
je pasmina Veliki jorkšir. Najviše gospodarstava koja drže domaće
životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj,
Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj
županiji. Najveći broj uzgajivača konja nalazi se u Zagrebačkoj
županiji, dok se kozarstvom i ovčarstvom pretežno bave
gospodarstva naših primorskih županija.
U peradarstvu je proizvedeno toliko kokošjih jaja, da svaki
stanovnik države ima 140 komada godišnje na raspolaganju.
Pčelarstvom se najveći broj gospodarstava bavi u
Splitsko-dalmatinskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj
županiji, a najveći broj pčelara ima 51 do 100 pčelinjih
zajednica.
8. Pod ekološkom proizvodnjom 3,12% poljoprivrednih
površina u RH
U prošloj je godini u Upisnik proizvođača u integriranoj
proizvodnji bilo upisano 740 proizvođača, dok se broj
registriranih proizvođača u ekološkoj proizvodnji popeo u zadnjih
desetak godina, sa 130 proizvođača u 2003. godini na njih 1.609 u
2013. godini. Površine pod ekološkom proizvodnjom čine 3,12%
ukupnih poljoprivrednih površina RH, odnosno 40.640 hektara, dok
su površine pod integriranom proizvodnjom zauzimale 96.986 ha,
tj. 7,46%.
Najveći proizvođač ekološke hrane u svijetu i dalje je Europska
unija, s 9,6 milijuna hektara pod ekološkom proizvodnjom.
U ekološkom su uzgoju stoke glavna djelatnosti ovčarstvo i
govedarstvo, a sve je veći porast i ekoloških uzgajivača pčela.
Najviše je zabilježenih površina pod stručnim nadzorom u
ekološkoj proizvodnji zabilježeno u Osječko-baranjskoj, Sisačko-
moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško- slavonskoj i Zagrebačkoj
županiji.
U prošloj je godini GlobalG.A.P. (Good Agriculture Practice =
Dobra poljoprivredna praksa) certifikat, standard kvalitete
poljoprivrednih proizvoda, dodijeljen je 42 nositelju u biljnoj
proizvodnji te trima nositeljima u stočarskoj.
O projektu Agropedija
Agropedija je projekt tvrtke SLink iz Osijeka u sklopu najvećeg
informacijskog servisa u regiji Agroklub®. Naš tim agronoma,
informatičara i ekonomista objedinio je sve dostupne informacije
o mogućnostima i stanju poljoprivredne proizvodnje u regiji. Tu
se na jednom mjestu mogu pronaći informacije o raspoloživim
resursima, proizvodnim rezultatima, zakonodavnom okviru, kao i o
mogućnostima transporta te drugim obilježjima ruralnih područja
Hrvatske i regije.
Cilj projekta Agropedije je približiti mogućnosti hrvatske
poljoprivrede svima onima koji žele investirati u poljoprivrednu
proizvodnju u ovoj regiji. Točna informacija o stanju sektora
podloga je za izradu investicijskih planova i elaborata koji
prethode svakoj investiciji. U tom okviru u kojem je informacija
podloga razvoja ovaj projekt želi doprinijeti promjenama trendova
u sektoru agrara.
Izuzev obraćanja budućim investitorima Agroklub® želi i svojim
članovima ponuditi što više kvalitetnih informacija kako bi
donosili bolje odluke za razvoj svojih poljoprivrednih
gospodarstava.
U tom cilju ovaj servis je postao dijelom projekta baza podataka
i znanja koje već 6 godina razvija informacijski sustav
Agroklub®.
Projekt Agropedija dostupan je na adresi http://www.agroklub.com/agropedija/