Osječko-baranjskoj županiji je turizam u ruralnim prostorima jedan od temelja gospodarskog razvoja, a s vinskim cestama uspješno je objedinjena turistička ponuda - promocija proizvodnje vina, autohtonih proizvoda i smještajni kapaciteti.
Osječko-baranjskoj županiji je turizam u ruralnim prostorima
jedan od temelja gospodarskog razvoja, a s vinskim cestama
uspješno je objedinjena turistička ponuda – promocija proizvodnje
vina, autohtonih proizvoda i smještajni kapaciteti.
Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske
županije, napominje da je u županiji 11 udruga vinskih
cesta, od toga u posljednjih godinu dana otvorene su dvije –
Zlatno brdo Popovac i Vinski put Batina, a u pripremi je
otvaranje i 12. – na području Feričanaca.
– Vinske ceste, inače, objedinjuju sve subjekte koji se bave
pružanjem usluga i prodajom svojih proizvoda u turizmu, njegujući
pritom kulturnu baštinu i krajolik gdje posebno mjesto zauzima
proizvodnja grožđa i vina. S ovim projektom uspjeli smo ujediniti
gotovo sve što naš ruralni prostor može ponuditi tržištu – od
vrhunskih vina do kvalitetnih autohtonih proizvoda – kaže
Kraljičak.
U Županiji navode da su zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji i
radu svih osječko-baranjskih vinara od fonda IPA III C za projekt
vinskih cesta dobili 1,25 milijuna eura.
– U okviru tog projekta gradit će se četiri mini muzeja, u svakom vinogorju po jedan te jedan veliki u osječkoj Tvrđi, kao i 25 kilometara cesta u našim vinogradima, čime će se dodatno povezati proizvodnja vina i ostalih proizvoda sela, uz moguće otvaranje novih kušaonica vina i sadržaja. To će uz prirodne ljepote i očuvani okoliš još više učvrstiti poziciju Osječko-baranjske županije, koja je trenutačno u vrhu hrvatskog kontinentalnog turizma – drži Kraljičak.
Silva Wendling, pročelnica Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo
Osječko-baranjske županije, navodi da se, kad je riječ o
proizvodnji grožđa, Osječko-baranjska županija nalazi na drugom
mjestu, s proizvodnjom od gotovo 14.000 tona, odmah iza
Dubrovačko-neretvanske županije (18.000 tona) te ispred Istarske
županije. I po proizvodnji vina Osječka je županija druga, s
proizvodnjom od 91.000 hl vina. Prva je Istarska županija, koja
proizvodi 96.000 hl, a treća je Dubrovačka, s proizvodnjom od
83.000 hl vina, kaže Wendling.
Ako se promatra struktura vina u prometu u Osječko-baranjskoj
županiji, najveći udio ima kvalitetno vino 63.000
hl, stolnog vina godišnje se proizvede 11.000 hl, dok su
preostale količine vrhunsko i ostalo vino. Dakako, prema vrstama
vina, najveći udio ima graševina – 65 posto,
slijedi frankovka – 6 posto, chardonnay – 4 posto, rizling i
merlot – 2 posto, cabernet sauvignon – 1 posto, dok je 20 posto
ostalih sorti.
[span class=doc]Vinceška u Baranji | ponuda programa[/span]
[span class=doc]Vinskom cestom, ali ne s više od 0.5 promila[/span]
[blockquote]Baranjski vinsko-turistički procvat
Baranjsko vinogorje, kojim dominira 600-tinjak hektara beljskih vinograda i 20 milijuna eura vrijedna nova vinarija kapaciteta 8 milijuna litara vina, iz godine u godinu postaje poznatije, zbog čega Baranja unatrag nekoliko godina doživljava turistički procvat. Zahvaljujući proizvođačima vina, za Baranju se zna diljem Europe, a posljednji “izlet” baranjska su vina krajem prošle godine imala u Rusiju, gdje su primljena s oduševljenjem. Zahvaljujući Agrokoru, ali i svim blagodatima koje pruža Baranjska planina, na kojoj se vinova loza uzgajala još od vremena starih Rimljana, najpopularnija su vina Podruma Belje, posljednjih godina ovjenčana čitavim nizom zlatnih odličja. No nije Belje jedini proizvođač vina. Vinari na području Draža okupljeni su u udruge Trojnaš i Martinovo brdo, a u Belom Manastiru, odnosno Branjinom Vrhu udruge Sveti Martin i Sveti Križ. Svima je zajednički cilj premrežiti planinu vinskim cestama i učinuti dostupnim svaki njezin dio te izraditi najbolje vino. Za sada su, kad je riječ o prepoznatljivosti, dalje dogurali vinari čiji su podrumi i vinogradi na području Kneževih Vinograda: Čočić, Gabor, Gerštmajer, Gregurek, Guštin, Kalazić, Kolar, Kovač, Josić, Majorić, Marinčić, Medić, Pinkert…[/blockquote]
[blockquote]Vinske ceste brodskog područja posjećuju
gosti iz Bosne i Srbije
Poznate vinare brodskog područja – Višnju i Davora Zdjelarevića,
Đurđicu Jurković, Matu Čaldarevića, Anu Vinković…, po
stupničkim i oriovačkim brdima povezuje pedesetak kilometara
vinskih cesta. Da se brodsko-posavske vinske ceste ubrajaju među
najljepše, uvjeren je i direktor brodsko-posavskog županijskog
Turističkog ureda Pero Huljić. “Pa samo je na berbi i gaženju
grožđa jesenas kod Zdjelarevića bilo više od tisuću gostiju, među
kojima su mnogi došli iz Zagreba, Banje Luke, iz Srbije…”,
naglašava Huljić zanimljivu ponudu obitelji Zdjelarević, koja
nudi smještaj u svom hotelu te svaki vikend uz bogatu
gastronomsku ponudu i kušanje vina u svom podrumu organizira
obilazak četiriju kapelica vinskom cestom – pješice, na
biciklima, kwadovima… I grupe stranih novinara potvrdile su da
su vinske ceste stupničkih brda jedne od najuređenijih. Sve je
zanimljivija i vinska cesta Starci u Starom Petrovom Selu, gdje
je 17 vinara, među kojima su najveći Alojz Dubiel, Plavac,
Kočijašević…, dok će među najvećima uskoro biti Brođanin –
Čugura, koji je, okrećući se vinskom turizmu, na području Topolja
zasadio 70 hektara vinograda.[/blockquote]
[blockquote]U Iloku lani povećan broj posjeta za 30
posto
Turizam je glavna odrednica budućeg razvoja Iloka, a taj se
najistočniji grad u Hrvatskoj dobrim dijelom već pobrinuo za
turističku ponudu, iako se Ilok još uvijek pozicionira kao
poželjna destinacija kontinentalnog turizma.
O tome svjedoči i 30 kilometara vinskih cesta u iločkom kraju
koje turiste provode kroz čak 1.700 hektara vinograda na
obroncima Fruške gore, putom od jedne do druge vinarije, vinskog
podruma ili kušaonice vina. “Vinske ceste imaju velik značenje na
turističkoj karti Iloka i turisti ih ne zaobilaze, bilo da je
riječ o gostima koji grad vina obilaze biciklom, autobusom ili
turističkim vlakom Iločkih podruma”, kaže gradonačelnik Iloka
Miroslav Janić i najavljuje gradnju još 15-ak kilometara vinskih
cesta, na čijoj će se ruti naći i Liska, najviši vrh u
Vukovarsko-srijemskoj županiji, na kojem bi trebao biti i
vidikovac.
Povijesne vizure Iloka, Dunav, vinogradi i vina svjetskog glasa
postaju sve viša primamljiva odredišna točka domaćih i stranih
turista. U Iloku je 17 vinarija, mnoge su od njih i kušaonice
vina, neke i s restoranskom ponudom. Smještajni kapaciteti
dostigli su 200-tinjak ležajeva, a grad Ilok završio je 2011.
godinu s oko 10.000 noćenja i više od 50.000 turističkih posjeta,
što je nemali rast od 30 posto.[/blockquote]
[blockquote]FERAVINO – milijunska ulaganja donose
rezultate
Feričanci su poznata vinska regija u kojoj je zaštitni znak
tvrtka FeraVino, članica NEXE Grupe. Donedavno najzapuštenija
slavonska vinarija, nakon promjene poslovne politike i
milijunskih ulaganja u kvalitetu, nadmašila je konkurenciju u
svojoj grani iz cijele regije, te su uz uzgoj vinove loze i
proizvodnju vina, okrenula i turizmu. U proteklih nekoliko godina
izdvojila je više od 7 milijuna kuna za izgradnju sadržaja
vezanih uz vinski turizam. Osim kušanja frankovke, bijelog
pinota, graševine, rajnskog rizlinga, zweigelta i syraha u
obnovljenom starom podrumu te i gastronomske ponude u staroj
vincilirskoj kući privlačne arhitekture, koja je također uređena,
turistima se nude šetnja ili vožnja vinskim cestama. U projekt
rekonstrukcije cesta uz vinograde koji se prostiru na 170
hektara, FeraVino je u suradnji s Hrvatskim šumama investiralo
1,1 milijun kuna. Vinske ceste FeraVina ne samo da omogućuju
prodaju vina, nego i obogaćuju turistički proizvod i uvelike
podižu turistički imidž ruralnih Feričanaca.[/blockquote]
[blockquote]KUTJEVO – vinska prijestolnica kontinentalne
Hrvatske
Kutjevo – grad koji mnogi nazivaju i vinskom prijestolnicom
kontinentalnog dijela Hrvatske – s pravom se može dičiti ovim
nazivom jer je gotovo cijela zabilježena povijest ovoga kraja,
još od davne 1232. godine, vezana uz uzgoj vinove loze. Te su
godine redovnici cisterciti ili “bijeli fratri” za svoje potrebe
sagradili čuveni vinski podrum gdje se kao posebna zanimljivost
nalazi i kameni stol za kojim je, prema predaji, stoljećima
kasnije vino pila i austrijska carica Marija Terezija u pratnji
časnika svoje vojske, baruna Franje Trenka. Po graševini ime je
dobio i središnji gradski trg, a vinogradarstvu i podrumarstvu
posvećene su i gotovo sve gradske priredbe i proslave tijekom
godine. Današnja ponuda vinskih cesta vezana je uz tridesetak
obiteljskih gospodarstava koja se uz vinogradarstvo bave
ugostiteljstvom i turizmom. Među poznatijima je svakako
Vinogradarstvo i podrumarstvo Vlade Krauthakera. Tu je također
gospodarstvo Zvonka Bodegrajca, u kojemu se gostima uz vrhunska
vina nude i domaći suhomesnati proizvodi iz vlastite proizvodnje,
dok se kušanje vina za turističke grupe nude i u objektima
obitelji Adžić, Čamak, Jakobović, Mihalj, Sontaki…
U obližnjem Venju i Hrnjevcu nalaze se podrumi poznatog
gospodarstva Enjingi koji, uz smještaj do 150 gostiju za
tridesetak osoba, nudi i uslugu noćenja. Ugostiteljsku ponudu s
noćenjem nudi i restoran Schon Blick Anite Miličević u obližnjem
Vetovu.[/blockquote]
[blockquote]Erdutskim vinogradima glavna atrakcija –
bačva od 75.000 litara
Ove je godine Erdutska vinarija u svoje podrume spremila tri
milijuna litara vina zavidne kvalitete. Lanjska je berba bila
jako dobra, grožđe zdravo i puno sladora, kaže Slobodan Čapin,
glavni enolog tvrtke Erdutski vinogradi. No, napominje, sedam
hektara ostavljeno je za kasnu berbu – izbor suhih bobica koje su
obrali na – 4 Celzijeva stupnja. Čapin naglašava kako Erdutski
vinogradi sve više idu na proizvodnju vina s manjim postotkom
alkohola, primjerice, graševina je sada s 11 posto alkohola, dok
je vrhunska s 14 posto alkohola. “Na smanjenje alkohola u vinu
smo se odlučili jer smatramo da se u vinu treba uživati, a ne
napijati se”, pojašnjava.
Erdutski vinogradi imaju ukupno 507 hektara vinograda, od čega
450 hektara novih (zanovljenih). Dominantna je graševina koja
zauzima 70 posto nasada, od ostalih sorata valja istaknuti
traminac mirisni, chardonay, rajnski rizling, frankovka,
zweilget. Erdutski vinogradi nude i smještaj u deset dvokrevetnih
soba u kojima odsjedaju brojni turisti – najviše s područja
zemalja bivše Jugoslavije te Njemačke i Italije. Za mnoge je
razlog dolaska i posebna atrakcija – najveća bačva na svijetu
zapremine 75.000 litara, premda turisti dolaze i zbog lovnog i
vjerskog turizma (Aljmaš).[/blockquote]
TEKST: Glas Slavonije
