Koliko dobro poznajete povijest Osijeka?

Ako ste se i pri samom pogledu na naslov ovoga članka shvatili da niste veliki poznavalac osječke povijesti, ne morate se brinuti.

Ako ste se i pri samom pogledu na naslov ovoga članka shvatili da niste veliki poznavalac osječke povijesti, ne morate se brinuti. Ni mi nismo znali mnoge od ovih činjenica o našem gradu iako svakodnevno prolazimo njegovim ulicama, no upravo zbog toga smo se odlučili na ovu turističku štenju u organizaciji udruge Putovanja Slavonijom..

Iako mnogi povijest smatraju poprilično dosadnom, na današnjoj turističkoj šetnji gradom uvjerili smo se kako je povijest Osijeka vrlo zanimljiva te prepuna legendi i zanimljivih povijesnih priča.

U šetnju Osijekom krenuli smo od Turističkog info-centra pored Muzeja Slavonije na Trgu Sv. Trojstva u 11:00 sati, te uz pratnju našeg odlično informiranog turističkog vodiča – Mislava Pavoševića, nastavili svoju šetnju kroz Tvrđu prema centru grada.
[span class=camera]POGLEDAJTE: Sajam antikviteta i turistička šetnja Osijekom[/span]

Svaki šetač i ovoga puta morao je kao pravi bećar platiti “bećarinu” u iznosu od simboličnih 10 kuna kako bi dobio “dozvolu” za šetnju. No u duhu Uskrsnog darivanja, ova šetnja donijela nam je simpatične poklone i prigodan doručak na kraju našeg kratkog putovanja – knedlama, kavom i pivom zasladili su se mnogi šetači.

1. Postaja – Trg Svetog Trojstva u Tvrđi

Na našem prvom odredištu uz kratak uvodni govor i objašnjenje odmah su nas dočekale i dvije zanimljive priče vezane uz crkvena zvona i spomenik kuge. Iako mnogi ne obraćaju previše pozornosti na to, sigurni smo da su barem neki od vas primijetili da svakoga petka u 11 sati zazvone sve osječke crkve…No zašto je to tako?

Naime radi se o jednoj vrlo lijepoj tradiciji, obilježavanju dana oslobođenja od Turaka i to još od davne 1690. godine. U petak točno u 11 sati iz Osijeka pobjegao je i zadnji turski vojnik, trčeći u smjeru Vukovara, na što su zazvonila sva crkvena zvona kako bi obilježila oslobođenje.

Druga priča vezana je uz spomenik Svetog Trojstva, podignut za vrijeme širenja zarazne bolesti – kuge Osijekom. Kako se kuga nikada više ne bi vratila u Osijek stanovnici su odlučili podići kip Sv. Trojstva, Osječanima poznatiji kao Kugin spomenik, podignut da bi čuvao građane od povratka kuge koja je poharala Osijek i Europu u 18. stoljeću.

Iako je Osijek u to vrijeme imao i kanalizaciju i vodovod, veliki problem stvarali su štakori koji su se nastanili u našem gradu te prenosili kugu. Kako bi ih istrijebili iz grada, jedini spas bile su im svima dobro poznate životinje – kune, koje i dan danas možete vidjeti na ulicama grada kada se spusti noć.

2. Postaja – Glazbena škola Franje Kuhača

Jeste li znali da je njemačka himna preuzeta iz hrvatskog napjeva? Naime, poznato je da je Haydn u svojim djelima koristio napjeve gradišćanskih Hrvata i druge s područja između današnje Hrvatske, Slovenije i Austrije. Hrvatski etnomuzikolog Franjo Kuhač je čak melodiju himne zapisao kao vrlo star napjev Stal se jesem rano jutro, malo pred zoru.

Osim ove zanimljive činjenice saznali smo i kako je završio poznati general Johann Stephan von Beckers, graditelj zidina Tvrđe. Na mjestu Vodenih vrata, jedinom sačuvanom ulazu u Tvrđu, nalazi se njegova spomen-ploča. Legenda kaže kako je general von Beckers zahtijevao da ga se pokopa unutar zidina kako bi i nakon smrti mogao pratiti što se događa s Tvrđom i njezinim stanovnicima.

Također smo saznali kako iz osječkih topova koji se nalaze u Tvrđi nikada nije pucano, osim jednog za nas nesretnog događaja, kada je top ispalio topovsku kuglu ravno na zgradu Županije. Prošetate li se Županijskom ulicom te se zagledate u zid zgrade, pronaći ćete topovsku kuglu koja još uvijek stoji tamo. Vjerujemo kako ju mnogi od vas nikada nisu zapazili.

3. Postaja – Rondel velikana

Na Rondelu velikana nalaze se biste poznatog Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga. Saznali smo porijeklo imena Josipa Jurja Strossmayera, gdje je živio, te čime su se bavili Ružička i Prelog. Priča kaže da su se rodila braća blizanci, Josip i Juraj. Jedan od njih ubrzo je umro, a kako roditelji nisu bili sigurni o kojem se djetetu radi preživjelom blizancu dali su oba imena, Josip Juraj, obiteljskog prezimena – Strossmayer. U Osijeku je živio točno na mjestu današnjeg hotela Osijek gdje se nalazi i spomen ploča.

Ružička se izvan Hrvatske dugi niz godina bavio i parfemima, a spomenik Vladimira Preloga podsjeća nas na njegovo veliko postignuće – Nobelovu nagradu za kemiju.

4. Postaja – Perivoj kralja Petra Krešimira IV.

U njemu se nalazi spomenik posvećen palim vojnicima i časnicima osječke 78. pukovnije generala i bana Josipa Šokčevića. Smješten je u ispred Doma Hrvatske vojske, a mnogima je poznat kao kip “umirućeg vojnika”. Vodič nas je također podsjetio na Osijek, kao biciklistički grad, kilometre biciklističkih staza te ljepotu vožnje biciklom.

5. postaja – Drveni park

Drveni park zasigurno ste posjetili mnogo puta barem prolazeći kroz njega. No jeste li primjetili kameni spomenik i znate li zašto je baš tamo? Spomenik označava nadmorsku visinu Osijeka, koja iznosi točno 90 metara. Uz sve to, poznato mjesto za sanjkanje u parku nisu samo nakupine zemlje već ostaci tvrđave koja je okruživala Osijek. Također smo saznali da je zbog svojih prekrasnih parkova i zelenila grad osvojio mnogo nagrada, te mu je zabranjeno da sudjeluje na daljnjim natjecanjima kako bi i ostali gradovi dobili priliku.

6. postaja – Ulica Europske avenije

Ono što čini posebnom ovu ulicu su svakako secesijske zgrade i predvrtovi. Prolazeći Europskom avenijom sazali smo mogo o stilu građenja te Galeriji likovnih umjetnosti koja na svojoj fasadi kao spomen na rat još danas ima nekoliko cigli obojenih u crvenu boju kao simbolika na uništenja u ratu.
Prolazeći pored suda u ulici Europske avenije, vodič nam je ispričao zanimljivu priču o poznatoj osječkoj legendi Čarugi. Svojevrsnom “Robinu Hoodu” koji je uzimao od bogatih, no ipak nije dijelio siromašnima. Čarugina specijalnost također je bilo i bježanje od policije, kojoj je vješto izmakao mnogo puta sve dok ga ljubav nije koštala glave. Priča kaže da se Čaruga zaljubio u djevojku s kojom se tajno nalazio, dogovarajući sastanke preko pisama. No, jednog nesretnog dana, poštar je zabunom pismo isporučio njezinoj sestri blizanki, koja je ispred sestrine ljubavi odlučila staviti novčanu nagradu koja se djelila za njegovo uhićenje. Pa je tako nesretni Čaruga završio u zatvoru, no fascinantno je da je njegov grob, koji se nalazi na Aninom groblju, još i dan danas okićen cvijećem.

7. Postaja – Kino Urania i Sakuntala park

Jeste li znali da je kino Urania djelo slobodnih zidara? I zašto se na ulazu u Sakuntala park nalaze Sfinge? Prema legendi, kino Urania trebalo je biti okupljalište slobodnih zidara, no pošto im se građevina na kraju nije svidjela, svoju lokaciju premjestili su na neko drugo mjesto. Sfinge na ulazu u park te na vrhu kina Urania označavaju čuvare, te podsjećaju na Egipat, kao i stil građenja kina koji podsjeća na piramidu, dok rijeka Drava zauzima ulogu Nila.

Sakuntala park ime je dobio po djevojci koju su othranili golubovi. U parku označava mjesto na kojem se nalaze mnogi zaljubljeni parovi.

8. postaja – Trg Ante Starčevića i konkaterdrala sv.Petra i Pavla

Naša konkatedrala druga je najveća crkva u Hrvatskoj. Njezina visina iznosi čak 90 metara. Iako je stanište mnogih golubova, njihov problem riješen je nastanjivanjem sokolova u unutrašnjosti tornjeva crkve. No to nisu jedine životinje koje nastanjuju crkvu. Nedavno je postala i stanište obitelji roda, koje su odlučile svoje gnjezda napraviti upravo na njenim tornjevima.

9. postaja – Zimska luka
Zimska luka nije prirodna uvala rijeke Drave, nastala je prokopavanjem luke u kojoj su se nastanjivali mnogi brodovi. Vodič nas je podsjetio kako Drava izvire između Austrije i Italije te nas naučio kako je Osijek dobio ime te može li naša rijeka mirovati.

Riječ “Osijek” potječe od niskog vodostaja rijeke oko našeg grada, tj. oseke koja je bila pogodna za nastanjivanje u Osijeku. Dakle, ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je “oseka”, te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ÖSEK, kao i OESEK, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao ESZEK ili EZEEK. Kasnije su varijante, ESSEGG, Njemačka ili ESSEC, samo jezičke prilagodbe izvornom hrvatskom. Rijeka Drava ponekad je i u stanju mirovanja. I to u vrijeme poplava kada snažni Dunav zaustavlja njezin pritok u njega te ona zbog toga skoro pa ni ne teče.

VIDEO:

Nakon završene turističke šetnje Osijekom, zaključili smo kako mnogo toga nismo znali no naučili smo puno. Lijepo je znati nešto više o gradu u kojem živimo, pa zato uz ovaj tekst svima preporučujemo da se idući mjesec, u sklopu sajma antikviteta, zapute i na turističku šetnju Osijekom, koja je svaki put sve zanimljivija, te se iz barokne Tvrđe, proširila i na ostatak grada, a uskoro vas očekuje još noviteta.