Što maskota Kvisko, prvi dres hrvatske nogometne reprezentacije i hrvatski grb imaju zajedničko?
Mnogi će na ovo pitanje slegnuti ramenima, no ukoliko potražite
odgovor kod poznavatelja hrvatske umjetnosti, oni će zasigurno s
ponosom započeti priču o legendarnom autoru spomenutih djela
Miroslavu Šuteju.
Od samog početka stvaralaštva, kako to i priliči svim velikim
umjetnicima, svojim je radovima iskakao iz okvira
očekivanog.
Sa 29 godina bio je mlada europska zvijezda u usponu. U Parizu
sudjeluje na 3. bijenalu, najvećoj svjetskoj izložbi suvremene
umjetnosti, gdje osvaja Grand-prix za slikarstvo.
Također, rad “Bombardiranje očnog živca” otkupio je
njujorški Muzej moderne umjetnosti kao vrhunsko djelo op-arta.
Snaga optičkog djelovanja koju donosi prizor skoro da je
neizdrživ za oko, i kao što sam naziv djela kaže, uznemirava i
bombardira očni živac. Ukoliko ste željni otkriti hoće li djelo
zaista izazvati vrtoglavicu, svakako posjetite opsežnu
retrospektivu u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti.
“Slika je uvrštena u knjigu Op art, i to je bio moj
početak.” rekao je sam Šutej.
Kao aktivni stvaratelj, iza sebe je ostavio osebujni umjetnički
opus. Bavio se scenografijom, grafičkim oblikovanjem te
stvaranjem instalacija i skulptura. Radio je animacije za
televiziju te uvodnu špicu dnevnika, a legendarni televizijski
kviz “Kviskoteka” oplemenio je čuvenom maskotom Kvisko. Oblikovao
je zastavu i grb Republike Hrvatske te grb Predsjednika Hrvatske
kao i novčanice hrvatske kune.
Šutejev dizajn prvog dresa hrvatske nogometne
reprezentacije prema kojemu su nastale sve inače dresa do
danas, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih
brandova kojim se ponosimo.
“Neki su se iznenadili kad su čuli da sam dizajnirao dresove
za nogometnu reprezentaciju. Doduše, za osmišljavanje nije bilo
dovoljno vremena, a u Čakovcu se nisu mogle na brzinu napraviti
veće kockice, pa su na prvoj međunarodnoj utakmici sa SAD-om više
nalikovali stolnjacima nego sportskim dresovima.” Izjavio je
prilikom jednog intervjua skromni umjetnik.
Imao je ideju kako bi u umjetnosti svi trebali jednako
sudjelovati. Iz uloge pasivnih promatrača svojim je djelima
posjetitelje potaknuo da i sami sudjeluju u stvaranju uz pomoć
pomičnih elemenata koji su činili skulpture. Isticao je važnost
komunikacije djela i promatrača stoga je Šutejev veseli i
inovativni dizajn razumljiv širokoj publici.
O Šutejevim su djelima pisali vodeći hrvatski i inozemni likovni
kritičari. Njegovi se radovi nalaze u vodećim svjetskim
galerijama kao što su londonski Tate i Muzej moderne umjetnosti u
New Yorku.
U suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i grada Osijeka,
osječki Muzej likovnih umjetnosti od 19. travnja do 1.
svibnja stoji rame uz rame spomenutim umjetničkim prijestolnicama
i nudi veliku retrospektivu neponovljivih radova Miroslava
Šuteja.
Stoga vas pozivamo da monotoniju kišnih dana upotpunite kulturnim
uzdizanjem, a napominjemo kako i kupljenom ulaznicom za izložbu
Šutej možete posjetiti i stalni postav u Muzeju suvremenih
umjetnosti u Zagrebu.
Tekst: Martina Špoljarić