Nakon održanih predavanja sudionici skupa posjetili su Đakovo i ordinarijat Đakovačko-osječke nadbiskupije
Prvom sjednicom pod nazivom Gorjani u povijesnoj retrospektivi –
od srednjega vijeka do suvremenog razdoblja započela su u
četvrtak predavanja na znanstveno-stručnom skupu “Gorjani
– mjesto, ljudi, identitet, baština”.
Prvo predavanje pod nazivom “Izvori za povijest Gorjanske bitke”
održao je Stanko Andrić s Hrvatskog instituta za
povijest te se u njemu pozabavio raznim pisanim izvorima koji
govore o poznatoj Gorjanskoj bitci odigranoj 25. srpnja
1386. godine.
Predavanje “Paleografsko-diplomatička i heraldička analiza dviju
grbovnica srednjovjekovne obitelji Gorjanskih” održali su
Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i Petar Ušković Croata s Hrvatskih studija.
U njemu su se pozabavili dvjema grbovnicama koje potvrđuju grb
velikaške obitelji Gorjanski. Predavanje “Kćeri, supruge,
udovice, gospodarice.”
Položaj i uloga pripadnica velikaške obitelji Gorjanski u
razvijenom i kasnom srednjem vijeku” održala je Marija Karbić s
Hrvatskog instituta za povijest, koja se pozabavila položajem i
ulogom plemkinja Gorjanskih na različitim poljima.
Nakon plemkinja, u predavanju “Slavonska vojna Hansa Katzianera i
kobni poraz kod Gorjana 1537. godine” Nataše Štefanec s Odsjeka
za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imalo se prilike
prilike čuti nešto više o još jednoj važnoj povijesnoj bitci koja
se također održala kod Gorjana, nešto kasnije od puno poznatije
Gorjanske bitke.
“Gorjani na kartografskim prikazima iz 16. i 17. stoljeća” naslov
je posljednjeg predavanja prve sjednice koje je održao Hrvoje
Kekez s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U njemu se pozabavio
prikazivanjem gorjanskog područja na najstarijim kartama
Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.
Drugu sjednicu, zamišljenu kao nastavak prve, predavanjem
“Gorjani od oslobođenja od osmanske vlasti do sredine 18.
stoljeća (1698. – 1749.) – društveno-ekonomska analiza” otvorio
je Milan Vrbanus s Hrvatskog instituta za povijest analiziravši
pet popisa Đakovačkog vlastelinstva iz 17. i prve polovice 18.
stoljeća.
O crkvenoj povijesti Gorjana moglo se više čuti u predavanju
“Gorjani u crkvenoj povijesti – od oblikovanja srednjovjekovnog
grada do današnje župe” Daniela Patafte s Katoličkog bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u predavanju “Župnici župe
Gorjani” umirovljenog višeg predavača s Katoličkog bogoslovnog
fakulteta u Đakovu Luke Marijanovića. Sjednicu je predavanjem
“Spomenica župe Gorjani”, u kojemu se pozabavio
ovim vrlo važnim crkveno povijesnim izvorom, zatvorio Dražen
Kušen iz Državnog arhiva u Osijeku.
Nakon pauze krenula je treća sjednica, ponovno s povijesnom
tematikom, a otvorio ju je Branko Ostajmer s
Hrvatskog instituta za povijest predavanjem “Političke i
društvene prilike u Gorjanima na razmeđu 19. i 20. stoljeća”.
U svome predavanju posebno se pozabavio društvenim razvitkom
mjesta koje u promatranom razdoblju bilježi napredak u svim
vidovima života posebice zbog njegove multietničnosti.”Gorjani za
vrijeme Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.)”
glasio je naslov sljedećeg predavanja u kojemu je Ivan Zubac s
Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu opisao velike promjene
državnog, političkog i društvenog ustrojstva do kojeg je došlo
završetkom Prvog svjetskog rata.
O Domovinskom ratu na području Gorjana u predavanju “Gorjani u
Domovinskom ratu” govorio je Borna Marinić s Hrvatskog katoličkog
radija, a na istu temu predavanjem “General Imra Agotić u
arhivskom gradivu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra
Domovinskog rata” nadovezala se Željka Križe iz Hrvatskog
memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koja je
rekla nešto više o arhivskoj građi vezanoj uz gorjanskog generala
Imru Agotića, prvog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i
protuzračne obrane.
Posljednja sjednica drugog dana skupa nosila je naziv
Demografski, društveni i kulturni razvoj
Gorjana, a započela je predavanjem “Katoličko
stanovništvo Gorjana u doba osmanlijske vladavine” Roberta
Skenderovića s Hrvatskog instituta za povijest koji je
nastojao dokumentirati sve poznate povijesne izvore o katoličkom
stanovništvu Gorjana u doba osmanlijske vlasti kako bi pokušao
utvrditi na koji je način to razdoblje utjecalo na demografska
kretanja i jesu li zabilježene migracije.
Nenad Pokos i Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
predavanjem “Geografske i demografske značajke Općine Gorjani”
rekli su nešto više o samom geografskom položaju i stanovništvu
općine, a u predavanju “Nijemci u Gorjanima” Vladimira Geigera s
Hrvatskog instituta za povijest moglo se čuti više o Nijemcima,
stanovništvu koje je uvelike utjecalo na povijest Gorjana.
O demografskim prilikama u sadašnjosti više su toga u predavanju
“Aktualne demografske prilike u Općini Gorjani” rekli Dražen
Živić i Ivana Žebec Šilj s Instituta društvenih znanosti Ivo
Pilar, posljednje predavanje drugog dana pod nazivom
“Poljoprivreda i seoski život Gorjana” održao je načelnik Općine
Gorjani Ivan Lović, koji je opisao poljoprivredne poslove od
kraja 19. stoljeća do dolaska suvremene mehanizacije u 20.
stoljeću.
Nakon održanih predavanja sudionici skupa posjetili su
Đakovo i ordinarijat Đakovačko-osječke
nadbiskupije, gdje su ih pozdravili đakovačko-osječki nadbiskup u
miru mons. Marin Srakić i pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan
Ćurić. “Kada prolazimo danas Gorjanima učini nam se da je ono
malo mjesto, ne uspijevamo odmah otkriti tu bogatu baštinu i
povijest, ali čim se malo zainteresiramo odmah vidimo da je riječ
o izuzetno velikoj i dragocjenoj povijesnoj baštini.
Ona je na neki način zbog blizine nadbiskupijskog središta utkana
u povijest nadbiskupije te je s njom srasla.”, rekao je pomoćni
biskup te zatim pročitao riječi pape Franje od prije 2 godine
koje govore o odnosu ljubavi prema lokalnome i ljubavi prema
univerzalnome.
Nakon razgledanja ordinarijata sudionici skupa zaputili su se na
zajedničku večeru, gdje je održana dodjela zahvalnica
Organizacijskom odboru, Programskom odboru i sponzoru.