Lirskim predvečerjem u Klubu knjižare Nova, tj. poezijom akademika Ante Stamaća, uz glazbenu pozadinu Mozartovih sonata, na neki su način počeli 22. Krležini dani u Osijeku.
Iako spomenuti događaj, u organizaciji Ogranka Matice
hrvatske Osijek, nije službeno bio dio
teatrološko-kazališne manifestacije, može ga se povezati, jer je
akademik Stamać na jučerašnjoj znanstvenoj sesiji u svečanoj
dvorani Filozofskoga fakulteta, zajedno s još desetak uglednih
sudionika, izlaganjem “Refleksi kritike o zagrebačkoj izvedbi
Goetheova Fausta 31. ožujka 1942.”, pridonio
rasvjetljavanju na prošlom sazivu Krležinih dana započetu temu
“Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta,
teatrolozi i kritičari”.
Tradicionalno, Krležine dane otvara izložba, pa je tako i ove
godine (u utorak, 5. prosinca) osječki HNK ugostio izložbu
hrvatskih plakata iz dvije sezone (2009.-2011.) varaždinskog HNK,
autora Marijana Varjačića.
Plakati s početka 20. st. (osim ponajboljih secesijskih), a
pogotovo oni iz 19. st. pretrpani su obavijestima. Tekstualni dio
plakata u 20. stoljeću sve je manji, da bi gotovo iščeznuo – kaže
Varjačić, o čijoj je izložbi govorio intendant HNK u Osijeku
Božidar Šnajder. Nakon otvorenja uslijedila je
prva od četiri predstave koje će biti izvedene u sklopu Krležinih
dana. Nakon “Prolaznika” Damira Petričevića, u
izvedbi kazališta domaćina, u utorak je publika mogla pogledati
uprizorenje Hrvatskog kazališta iz Pečuha – “Šetnja grobnicom
mrtvoga djetinjstva”.
Teatrologija je razmjerno mlada grana humanističkih znanosti pa
Odbor Krležinih dana, na čelu s Brankom
Hećimovićem, već drugu godinu nastoji potaknuti njezin
razvitak i priznavanje. Istodobno rekapituliraju sve one koji su
pisali i bavili se hrvatskom dramom i kazalištem, kao
povjesničari, kritičari ili teatrolozi, kaže Hećimović.
– Ti su ljudi, kao i umjetnici, dio hrvatske kazališne
kulture. To se prečesto zaboravlja pa ljudi spontano zaboravljaju
da su i prije njih postojali zaslužni ljudi koji su stvarali
temelje današnje kulture”, ističe Branko Hećimović. Prošli saziv
bio je posvećen preminulom akademiku Nikoli Batušiću, a ove
godine nisu željeli nikoga izdvajati, jer je 2010. bila tužna
godina – napustili su nas Branimir Donat i Zvonimir Ivković, pa
bi bilo nepravedno posvetiti skup samo jednomu, zaključuje
Hećimović.
Vjeran je Krležinim danima i Osijeku i akademik Nedjeljko
Fabrio.
– Da mi pioniri ove akcije nismo napravili ništa osim
dvadesetak zbornika, zaslužili bismo hvalu nacije. Kada sam ja
počeo studirati, o teatrologiji nitko nije imao pojma. Danas je
to grandiozna biblioteka u kojoj su sve teme načete i svi prvaci
pera zastupani. Radujmo se tomu, kratak je bio akademik
Fabrio.
Nakon znanstvenoga dijela skupa, u Perivoju kralja Držislava, na
spomenik Miroslavu Krleži položen je vijenac, a studenti
Umjetničke akademije, pod mentorstvom Tatjane Bertok-Zupković,
izveli su recital iz Krležinih djela.
[important title=Danas na Krležinim danima]U svečanoj dvorani
Filozofskoga fakulteta, i danas, u 9.30, počinje znanstvena
sesija. Prema rasporedu danas izlažu Boris Senker, Martina
Petranović, Stanislav Marijanović, Katarina Žeravica, Anđelka
Tutek, Sanja Nikčević, Kristina Peternai Andrić, Marica Grigić,
Jelena Lužina, Darko Gašparović i Antun Petrušić. U večernjim
satima, na sceni HNK u Osijeku, gostuje beogradski Atelje 212, s
Krležinom dramom “Gospoda Glembajevi”, u režiji Jagoša
Markovića.[/important]
Narcisa BOŠNJAK (Glas Slavonije)