I uz totalne rasprodaje pada prodaja knjiga, knjižnice još ne gube čitatelje

Hrvatska je pri dnu ljestvice s 40 posto populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu. Rezultat je to istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj agencije GFK.

Zanimalo nas je imaju li Osječani vremena za knjigu i koliko
vremena poklanjaju čitanju. Da knjizi baš ne ide bajno postaje
jasno već na ulazu u knjižare, gdje odmah upadaju u oči veliki
plakati: Totalna rasprodaja. Obišli smo nekoliko knjižara, a u
svima smo dobili isti odgovor: opada prodaja
knjiga.

U knjižari Nova kažu kako je najviše pala prodaja beletristike.

Nakon uvođenja kiosk-izdavaštva pojavio se velik broj
naslova po do tada nevjerojatnim cijenama od 29 kuna. Malo
hrvatsko tržište postalo je pretrpano knjigama, i to
nekvalitetnim. Kupci su prestali posjećivati knjižare i prodaja
knjiga je pala. Danas je klasična knjiga još više ugrožena zbog
sve prisutnijih elektroničkih izdanja i digitalnih medija
“,
objašnjava Ivica Vuletić, vlasnik knjižare Nova.

Mozaik knjiga također osjeti pad prodaje knjiga.

Osjeti se da je kriza i recesija. Manja je kupovna moć ljudi
i to se odražava na knjigama. Beletristika je sada u drugom
planu, stručna literatura je na vrhu ljestvice prodaje, a slijede
ju rječnici
“, doznajemo od Mande Kozić,
voditeljice knjižare.

A da nije sve tako crno kao što na prvi pogled
izgleda, potvrđuju nam u gradskim i školskim knjižnicima. Posudba
knjiga u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u 2011. godini bila je
na razini prethodne 2010., a taj se trend nastavio i u ovoj
godini. Da bi potaknuli čitanje, u GISKO-u organiziraju brojne
aktivnosti, a jedna od njih je izbor najčitatelja. Uz izbor djece
najčitatelja, koji je već postao tradicionalan, prošle godine
prvi se put birao najčitatelj u kategoriji odraslih.
Laureatkinjom je proglašena Renata Đakovac, koja
je u godinu dana pročitala čak 424 knjige.

Pad broja čitatelja ne osjete ni u školskim knjižnicima.
Ljiljana Šakić, knjižničarka u OŠ “Mladost”,
kaže da se u školskim knjižnicima još uvijek čita. Najviše se
traži lektira.

Školska djeca čitaju, a ovaj primjer pada čitanosti na njih
se ne može primijeniti. Više čitaju djeca od prvog do četvrtog
razreda, no čitaju i oni stariji. Osim lektire, traže se i druge
knjige, primjerice beletristika ili stručne knjige, no to ovisi o
fondu školskih knjižnica. Kada bi bilo više beletristike i drugih
zanimljivih knjiga, i djece bi bilo više u knjižnicama
” kaže
Šakić.

[blockquote]ISTRAŽIVANJE GFK
Samo u urbanim dijelovima Hrvatske 40 posto populacije mjesečno
pročita jednu knjigu, po čemu smo na dnu ljestvice, dok su
rezultati prilično drugačiji na ruralnim područjima. Za
usporedbu, u Njemačkoj čak 73 posto populacije mjesečno pročita
bar jednu knjigu. Ipak, istraživanje provedeno na tisuću
ispitanika starijih od 15 godina iz raznih dijelova Hrvatske
otkrilo je da je 56 posto građana u posljednjih godinu dana
pročitalo bar jednu knjigu, a u prosjeku se pročitaju tri knjige
godišnje. Knjige za čitanje najčešće se nabavljaju u knjižnici
(45 posto) ili posuđuju od prijatelja (38 posto), dok trećina
pročitane knjige kupuje. I dalje se najčešće kupuju beletristika
ili poezija te stručne knjige i knjige za djecu. Za razliku od
posljednjeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj provedenog
2005. godine povećala se prodaja knjiga u hipermarketima, a manji
je i iznos novca koji se izdvaja za knjigu. Dok je 2005. godine
cijena posljednje kupljene knjige iznosila 108 kuna, 2011.
iznosila je 80 kuna.
Projekt poticanja čitanja
Ljiljana Šakić, knjižničarka u OŠ “Mladost”, kaže da knjižničari
više nisu ljudi koji stoje iza pulta i donose čitatelju željenu
knjigu, nego u školama organiziraju posebne radionice kojima
motiviraju djecu na čitanje. Da je djecu potrebno poticati na
čitanje potvrđuju i u OŠ “Grigor Vitez”. Tamo su prije nekoliko
godina imali projekt poticanja čitanja, a od tada različitim
aktivnostima i programima kontinuirano rade na poticanju čitanja
među djecom. Tako su prije nekoliko dana, u sklopu obilježavanja
Dana škole u programu Učenici učenicima, djeca svojim vršnjacima
predlagala zanimljive književne naslove.

56% građana u posljednjih je godinu dana pročitalo bar jednu
knjigu.
3 knjige u prosjeku građani pročitaju godišnje
73% Nijemaca mjesečno pročita bar jednu knjigu[/blockquote]

Vesna LATINOVIĆ/Ivana MIHALJEVIĆ (Glas Slavonije)

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari