Razvoj i financiranje projekata u području kreativnih industrija, sinergiji s gospodarskim djelatnostima, njihovoj međuovisnosti i mogućnostima jačanja korištenjem EU fondova bili su tema okruglog stola.
U sklopu javnog dijaloga održanog u kinu Urania,
upravo na datum na koji je prije stotinu i jedne godine održana
prva javna kino projekcija u Osijeku, dvadesetak sudionika,
progovorilo je o kulturnoj sceni u gradu koji bi želio ponijeti
titulu Europske prijestolnice kulture te o stvaranju preduvjeta
za razvoj kreativnih industrija.
Hrvatska je na dnu ljestvice prema postotku proračuna koji se
izdvaja za kulturu te je, s toga, neophodno tražiti modele
dugoročnog planiranja i održivog ulaganja u kulturu. Potrebno je
okrenuti se k tržišnom modelu funkcioniranja bez oslanjanja na
resurse iz lokalnog, regionalnog i državnog proračuna.
Kultura može pozitivno utjecati na razvoj industrija, prije svega
gospodarstva i turizma, a preduvjet za to je poduzetničko
(proaktivno, inovativno i spremno na preuzimanje posljedica za
vlastite odluke) ponašanje samih institucija u kulturi, te
suradnji svih institucija/dionika u kulturi s dionicima ostalih
industrija i institucija.
Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika smatra da
bi se osiguravanjem preduvjeta za promociju kulturne scene grada
utjecalo i na turističku afirmaciju grada što bi rezultiralo
razvojem pratećih industrija i novih zapošljavanja u različitim
granama (ugostiteljstvo, tradicionalni obrti, industrija).
I sam Grad Osijek, jednako kao i Ministarstvo kulture većinu
raspoloživih budgeta koristi za financiranje “hladnog pogona”,
dok se za programske potpore izdvajaju vrlo mala sredstva.
Problem za postavljanje bilo kakvog oblika suradnje i dijaloga
proizlazi iz nepostojanja dugoročnijeg i detaljnijeg strateškog
planiranja smatra dr.sc. Martina
Borovac-Pečarević, načelnica Sektora za europske poslove
i medije. Otvaranjem novog projektnog ciklusa “Kreativna Europa
2014.-2020.”, kroz institucionalno umrežavanje potrebno je
stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više
sredstava iz EU fondova, naglasila je Borovac- Pečarević .
Projekti moraju proizići iz stvarne potrebe zajednice. Uz mnogo
različitih interesa teško je postići konsenzus o prioritetima i
prioritetnim projektima, naglasila je Kornelija
Mlinarević, ispred RRA SIB te dodala kako zapravo tome
služe strategije, da se na široj razini odrede prioriteti te da
se djeluje u smjeru njihovog ostvarivanja a ne da strategije
stoje u ladicama, a projekti se događaju slučajno. Jedna od
osnovnih prepreka je nepostojanje dijaloga na svim razinama,
nespremnost i nedovoljna kompetentnost za pripremu i provedbu
projekata financiranih iz EU programa te nedostatni vlastiti
kapaciteti organizacija, udruga i institucija koje je nužno
jačati jer su kapaciteti ključ uspješne pripreme i provedbe
projekata.
Veliki problem je i prevelik birokratski aparat koji nije održiv,
smatra mr.sc. Bernard Jakelić iz HUP-a, koji spominje i razvoj
kreativnih industrija kao pokretača izvrsnosti. Održiv model
moguće je postići jedino ako postoji poduzetan način
razmišljanja. Potrebne su nove vještine i kompetencije (pisanje
projekata, poslovnog plana…) koje otvaraju mogućnost za nova
radna mjesta, prije svega slobodnih umjetnika, jer postojeće
kulturne institucije ne mogu osigurati velik broj novih radnih
mjesta.
“O načinu promišljanja institucija koje se financiraju iz
proračuna dovoljno govori i činjenica da je i ovaj Okrugli stol
organizirala privatna tvrtka Kinematografi, koja je, iako ne
raspolaže sredstvima, prepoznala potrebu povezivanja i
umrežavanja svih dionika te otvaranja međusobnog dijaloga koji će
poboljšati suradnju među njima i otvoriti prostor za kulturni
dijalog” (B.Jakelić,HUP, Sunčica Oberman- Peterka, EFOS i
Vladimir Ham, dogradonačelnik).
Model osobne održivosti vidljiv je u promjenama obrazovnih
kompetencija smatra dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prodekanica
za nastavu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. S njenim
promišljanjem složio se i izv.prof. Robert Raponja u ime
Umjetničke akademije u Osijeku. Mišljenja je kako su sadržaj i
kvaliteta sadržaja vezani isključivo uz ljude koji onda stvaraju
nove vrijednosti (Teatar Exit). Umjetnička akademija je rasadnik
talenata te bi studentima trebalo omogućiti da javno prezentiraju
svoje programe.
Studenti tvrde da mlade umjetnike ne podržavaju ustanove u
kulturi, jer ne žele prezentirati njihove uratke, iako postoji
interes javnosti za alternativnim sadržajima.
Prijedlog rješenja problema dala je moderatorica mr.sc. Marijana
Bošnjak . Preko EU projekta pokušala bi proširiti namjenu kina
Urania u model Cinema Cabaret& Art kino Urania u kojem bi se
osim klasičnog filmskog programa održavale tematske večeri,
kazališne i lutkarske predstave i sl., odnosno stvorila bi se
alternativna scena za sve kreativne skupine i pojedince koji
trenutačno nemaju gdje nastupati. Istaknula je potrebu za
uvođenjem kriterija vrjednovanja rezultata, ocjenjivanja
programskih smjernica, kriterija odgovornosti za nepostizanje
rezultata i kriterija kompetentnosti na svim relevantnim razinama
kao jedinu mogućnost koja će polučiti promjene.
U sklopu javne rasprave, kao primjer dobre prakse predstavljena
je Njemačka zajednica Osijek, Zemaljska udruga podunavskih Švaba
i Francuska Alijansa koje su kroz niz projekata poglavito u
segmentu kulture uspjele osigurati održivost udruge, neovisno o
gradskom proračunu. Temelj njihove održivosti su različiti
projekti, koje realiziraju u svim oblicima i vrstama suradnji s
ostalim dionicima u kulturi, a budućnost vide u orijentiranju ka
EU fondovima.
Dražena Vrselja, voditeljica marketinga osječkog HNK istaknula je
nedovoljnu povezanost institucija koje djeluju u području kulture
i izostanak dijaloga, ukazujući na potrebu da se češće provode
zajednički programi i da se međusobno više razmjenjuju iskustva.
Ravnateljica Dječjeg kazališta ukazala je na činjenicu da
ravnatelji institucija u kulturi rijetko promišljaju kao manageri
i traže rješenja, a češće kukaju očekujući sva sredstva iz
proračuna. Pri tom najveći potrošači proračuna najčešće imaju i
najlošije rezultate.
U javnom dijalogu sudjelovali su predstavnici Ministarstva
kulture, Grada Osijeka, Regionalne razvojne agencije, Hrvatske
udruge poslodavaca, Alumnij Poslijediplomskog studija
poduzetništvo, Umjetnička akademija, predstavnici udruga-Njemačke
zajednice i Francuske alijanse, Odsjek za društvene djelatnosti
Osječko-baranjske županije, Proni Centar, HNK Osijek, Dječje
kazalište Branka Mihaljevića, Državni arhiv Osijek,
Konzervatorski odjel Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica
Osijek, Odsjek za društvene djelatnosti Grada Osijeka,
Kinematografi Osijek d.d, studenti Umjetničke akademije u Osijeku
te novinari Osječke televizije, Televizije Slavonije i Baranje,
portala Osijek031, Glasa Slavonije, HINE i dr.
Zaključci sudionika okruglog stola/ javnog
dijaloga:
1. Stvaranje preduvjeta za razvoj kreativnih industrija koji će
pozitivno utjecati na rast i razvoj kulturnih i drugih industrija
(turizam,gospodarstvo, ugostiteljstvo, tradicionalni
obrti..)
2. Kroz vaninstitucionalno umrežavanje potrebno je stvoriti
sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz
EU fondova (najavljen novi projektni ciklus “Kreativna Europa
2014.-2020.”, Europa Media, EACEA)
3. Međusobna suradnja svih dionika u procesu (poboljšanje
komunikacijskih kanala na razinama različitih ministarstava,
institucija- vertikalno i horizontalno i pojedinaca, a sve u
cilju bogatijeg kulturnog sadržaja)
4. Otvaranje prostora za alternativnu kulturnu scenu kakvu Osijek
dugo već nema (poput projekta Cinema Cabaret& Art kino Urania
kojim bi se sačuvala djelatnost i namjena objekta)
5. Strateško i programsko planiranje-dugoročnije i
detaljnije
6. “Previše ljudi- premalo znanja” (potreba za usvajanjem novih
znanja , vještina i kompetencije – Menagement u kulturi)
7. Hladni pogon i preglomazni birokratski aparat (stvoriti
održivi model -poduzetništvo u kulturi)
8. Uvesti ocjenjivanje/ kriterij izvrsnosti vs. kriterij
podobnosti. Poticati izvrsnost, a ne hraniti supstancu.
9. Razvoj vlastitih kapaciteta za EU projekte
10. Potreba za povezivanjem i jačanjem suradnje svih dionika u
kulturi te dijaloga s lokalnim, regionalnim i nacionalnim
vlastima kao partnerima u iznalaženju financija za projekte u
kulturi što često izostaje.
Ostalo je otvoreno pitanje tko će od nazočnih biti sljedeći
nositelj javne rasprave na kojoj će se progovoriti o
komunikaciji i i rješavanju komunikacijskih prepreka, a
Ministarstvo kulture potvrdilo je svoj dolazak. Svi sudionici
pohvalili su ideju održavanja ovakvih skupova na kojim bi se
otvorenije progovorilo o aktualnim poteškoćama i kako ih
prevladati.