Dok svi progovaraju o vremenu u kojem živimo da je to doba
tehnologije, moderni svijet iliti 21. stoljeće, a posuđenice i
engleski jezik postaju naša svakodnevnica, postavlja se pitanje tko
će i hoće li uspjeti očuvati "Jezik roda moga" (Petar Preradović).
No, da se hrvatska pisana i govorena riječ još uvijek njeguje,
dokazuje tradicionalna smotra literarnog, dramskog i
novinarskog stvaralaštva – LiDraNo. Županijska smotra
LiDraNo 2015. za srednjoškolce održana je 6. veljače 2015. u
Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama.
Najbolji učenici u navedena tri područja svoje radove su
predstavili pred prosudbenim povjerenstvima i za vrijeme trajanja
okruglih stolova. Ono što je važno istaknuti, jest da LiDraNo u
svojoj zamisli, provedbi i načelima nije natjecanje, već smotra.
Stoga su svi radovi upućeni na županijsku smotru
predstavljeni, komentirani, a učenici i njihovi mentori dobili su
smjernice kako nastaviti i poboljšati svoj rad. No, do
određenog izbora ipak je došlo pa su tako radovi pojedinih
učenika i skupina predloženi za državnu smotru.
Najveća konkurencija bila je među mladim pjesnicima, a u
novinarskom izričaju za državnu smotru predloženo je pet
samostalnih novinarskih radova, tri radioemisije te pet časopisa.
Dramci su na daskama koje život znače, na humorističan, ali
mjestimice i satiričan način prikazali najznačajniju problematiku
današnjega svijeta. Zanimljivo je napomenuti da je upravo u ovome
izričaju bilo dosta govora (i glume) o pretilosti djevojaka te
njihovom nastojanju za izgladnjivanjem. Spomenuti su i korupcija,
a bilo je i crnoga humora. Teme u svim stvaralaštvima uistinu su
raznolike, ali svakoj se pristupilo na neki novi način.
Prosudbeno povjerenstvo istaknulo je kako se naša županija može
dičiti brojnim talentiranim mladim osobama, ali i da ne postoje
razlike između gimnazijalaca i strukovnjaka. Kada je njegovanje
hrvatske riječi u pitanju, podjednaki su ili čak i u prednosti
oni drugi.
Iako je smotra LiDraNo i ove godine bila obogaćena novim
učeničkim stvaranjima, primjetan je slabiji odaziv i
sudjelovanje. Jesu li na to utjecali globalizacija i
popularizacija posuđenica, možemo samo nagađati. No, sve dok
imamo pozornicu, ne trebamo u medijima ljude koji su izašli na
stage. Naši političari mogu postići dogovor, a ne koncezus, a
mladi ne moraju bacati hejt na riječi hrvatskoga standardnoga
leksika. Tek tada kada svi budemo ljubili jezik iznad svega,
nećemo brinuti tko će biti baštinici hrvatske riječi!
Svim učenicima i mentorima Osječko – baranjske županije, čiji su
radovi predloženi za državnu smotru LiDraNo 2015., želimo puno
uspjeha!
Tekst: Amra Hodžić