Kada je i kako osnovano prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Osijeku, što je zabilježeno o nastanku Murse, kako se i zašto naplaćivala «Bećarina», koje su najstarije osječke gostionice, tko su prvi osječki filantropi?
Zabilješke o ovim i brojnim drugim zanimljivostima iz osječke
povijesti zapisane su u trećem izmjenjenom i dopunjenom izdanju
knjige osječke povjesničarke i profesorice Zlate
Živaković Kerže «Svaštice iz staroga Osijeka», koja je
predstavljena u povodu obilježavanja Dana grada.
«Svaštice iz staroga Osijeka», treće izmjenjeno i dopunjeno
izdanje, profesorice Zlate Živaković Kerže ugledalo je svjetlo
dana.
O zanimljivosti tematike, ali i njezine važnosti, ne samo u
književno-povijesnim krugovima, najbolje svjedoči do kraja
ispunjena dvorana nadbiskupijskoga vikarijata na predstavljanju
nove knjige povijesnih priča iz Osijeka profesorice Zlate
Živaković Kerže.
“To je u biti treće, zaista izmjenjeno i dopunjeno izdanje
osječkih svaštica iz staroga Osijeka, i povijest ponovno ide
kronološkim putem od Murse pa do Crvenoga fiće“, ustvrdila
je autorica.
Na kratak, jednostavan i zanimljiv način, ali ipak i znanstveno i
povijesno utemeljen, u knjizi je predstavljen čitav niz
povijesnih činjenica vezanih uz Osijek, njegovu povijest i
povijest njegovih stanovnika. U novom izdanju mjesto su našli i
neki novi povijesni detalji, koji nisu bili objavljeni u ranijim
izdanjima.
“Evo, između ostaloga saznajemo, ne samo da je ona tradicija
vezana za zvona petkom kada su Osmanlije istjerane, odnosno,
otišle iz Osijeka, nego zaista u stvari da domaćice vele da u
biti njih zvona opominju da one krenu kuhati tijesteninu, jer je
nemrs i da je to Mehlspeisen glock”, ističe profesorica
Živaković Kerže.
Ova knjiga vrvi podacima i očituje povijest grada Osijeka. Ona
pokazuje elemente koji su oblikovali osječki identitet, rečeno
je, među ostalim, na njezinom predstavljanju. Između njezinih
korica krije se i povijest osječkoga sveučilišta, naglasio je
rektor Željko Turkalj.
“U to vrijeme rimskih osvajanja upravo na prostoru današnjeg
sveučilišta je nastalo prvobitno naselje Mursa, čemu svjedočimo i
današnjim brojnim arheološkim nalazima. Kroz povijest, dakle, i
drugi dijelovi koje današnje osječko sveučilište zauzima kao što
je i Tvrđa za vrijeme osmanlijskih osvajanja na neki način
udarili su temelje budućeg drugog dijela naselja grada Osijeka,
na kojem su kasnije zapravo nastale prve visokoškolske
instituicije, od Filozofskog fakulteta, pa i Farmaceutskog o
kojem vjerojatno mnogi ni ne znaju da su na tom prostoru
bili“, kazao je Turkalj.
Ova je knjiga upravo dobrodošla u ovo predblagdansko vrijeme. Kao
i njezina prethodna izdanja namijenjena je prvenstveno Osječanima
zaljubljenima u povijest svoga grada, ali i svima koji dolaze u
Osijek, nastanjuju ga i žele saznati nešto više o ovome gradu.
Čitajući je moći će se upoznati s gradskim znamenitostima, ali i
osjetiti život grada, duh vremena i onaj osječki štih.
Izvor: Republika.eu/STV