Uoči gostovanja s hit komedijom "Ufuraj se i pukni", poznati hrvatski glumac Ljubomir Kerekeš (53) održao je i kazališno druženje s belomanastirskim glumcima amaterima.
Tijekom radionice bilo je riječi o radu i planovima
belomanastirskog kazališta, predstavama,odabiru
teksta, postavljala su se razna pitanja vezana uz struku, ali se
i razgovaralo o problematici kazališne umjetnosti u Hrvatskoj.
Najmlađim članovima Gradskog kazališta Beli Manastir Kerekeš je
ipak bio zanimljiv u liku Ferde iz serijala “Zauvijek susjedi”,
pa su uslijedila i brojna znatiželjna pitanja mališana o
iskustvima na snimanju.
“Odlično je to što radite jer bez ovakvih entuzijasta, gubile
bi se čari kazališta. Cijenim vaš rad, trud i energiju koju
ulažete u kazalište. Samo tako nastavite dalje”, rekao je
Kerekeš.
Dodao je kako bez talenta Akademija nema puno značaja, te da
podržava mlade talentirane glumce koji ostaju ustrajni u želji da
stvaranju na daskama koje život znače te ostanu iskreni prema
sebi i profesiji u današnjim vremenima.
Belomanastirski glumci još su se 2009. upoznali sa Kerekešom dok
je izvodio monodramu “Dimnjačar”. Tada su razmjenili brojeve i
dogovorili susret. Spletom okolnosti, četiri godine kasnije,
Kerekeš je ispunio svoje obećanje, a glumci će i dalje
ostati s njim u kontaktu.
Nova komedija Ljubomira Kerekeša Ufuraj se i
pukni, na specifičan način progovara o dvojici braće na
životnoj prekretnici. Što studirati i zašto? Odluka je koju treba
donijeti, a izbor pada na studij glume. Uz pomoć susjeda
“supervizora”, Krunoslav i Zoran kreću u nemoguću misiju…
Naime, inspiriran ispitima svoga sina, Ljubomir
Kerekeš donosi predstavu punu uličnih izraza, žargonizama te
prikazujući stvarne likove ispunjene problemima malog čovjeka
(ljubavni jadi i problem neupisanog željenog fakulteta Krunoslava
Prišta (Jan Kerekeš), samoća, potreba za društvom i razgovorom
susjeda Črčeka (Ljubomir Kerekeš), ali i empatiju te oslonac pun
bratske ljubavi prikazan preko lika Zorana Prišta (Zoran
Pribičević). Odnos likova na sceni poprilično je prisan, ali
Kerekeš stavlja jasnu razliku između dvojice braće i susjeda od
kojeg traže i dobivaju iskreno mišljenje o izvedbama Voćke
poslije kiše, Marinkovićeva Kiklopa, Shakespeareovog Richarda
III. i sl.
Predstava je ispunjena vedrinom, iskrenosti i željom povezanom
upisom na glumu prihvaćena je i od strane
publike, što dokazuju odlične scene popraćene pljeskom
oduševljene publike, ali i od strane kritičara koji su za nju
pronašli samo riječi hvale.