Dorotea Šušak je istaknula da je javnost često zagađena nedostatkom informacija i senzacionalizmom te da i žene i muškarci često odbijaju identificirati se s feminizmom iz straha od negativnih konotacija
Svjesni smo toga da, iako feminizam ima dugu tradiciju,
još uvijek se uz njega vežu mnoge stigme koje nemaju veze s
pojmom. Feministkinje su kroz stoljeća bile okarakterizirane na
različite načine, od toga da su jalove babe, do toga da su
muškarače, da ne nose grudnjake ili pak samo urlaju na ulicama.
Bitno je jasno definirati što zapravo feminizam jest te ukloniti
ili barem pokušati ukloniti negativne etikete koje se uz njega
vežu. Iako su te etikete stare sto godina, još uvijek su prisutne
danas.
O tome su govorile Ana Rajković Pejić,
moderatorica tribine naziva ”Jesu li feministkinje zaista
brkate?” koja se održala u subotu, 13. travnja te gošće
prve tribine Udruge Adela, Dorotea Šušak iz
Centra za ženske studije i Kristina Peternai
Andrić s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Rajković Pejić je istaknula da je danas u svijetu zapadne
civilizacije prisutan antifeministički diskurs koji žene
prikazuje kao izvor problema, tvrdeći da mrze muškarce ili žele
vladati njima. Otpor prema feminizmu nije prisutan samo u
politici i gospodarstvu, već i u književnosti i javnom diskursu.
Kao primjer propitivanja tih stereotipa, spomenula je knjigu
“Neposlušne” autorica Kristine Peternai Andrić i Ivane
Žužul koja analizira različite književne
reprezentacije žena koje su proglašavane neposlušnima te su
stigmatizirane zbog toga.
Dorotea Šušak je istaknula da je javnost često zagađena
nedostatkom informacija i senzacionalizmom te da i žene i
muškarci često odbijaju identificirati se s feminizmom iz straha
od negativnih konotacija. Šušak je naglasila važnost
prepoznavanja internaliziranog patrijarhalnog sistema te otpora
prema njemu.
Razgovaralo se i o Mariji Jurić Zagorki koja je
bila žrtva stigmatizacije zbog svog feminističkog djelovanja.
Iako su je nazivali raznim pogrdnim imenima, danas se njezin rad
cijeni na drugačiji način.
Zaključak je da feminizam i dalje ima važnu ulogu u borbi za
društvenu ravnopravnost jer su i dalje prisutne strukturne
nejednakosti između spolova, unatoč napretku ostvarenom kroz
borbu feminističkog pokreta.