U rad sa zatvorenicima uključeni su psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i svećenici različitih vjeroispovijesti koji svakodnevno razgovaraju s njima na grupnoj i individualnoj razini
S obzirom na sve s čime se suočavaju ljudi koji tamo borave,
zatvorski je život nerijetko pun različitih izazova te zahtijeva
od službenika pravosudne policije poseban i nadasve odgovoran
pristup kako bi zatvorenicima što više olakšali situaciju u kojoj
se nalaze. O načinima funkcioniranja osječkog zatvora, ali i o
trenutnoj situaciji u njemu i planovima za budućnost,
porazgovarali smo s Draženom Borovečkim,
njegovim upraviteljem.
Borovečki obnaša funkciju upravitelja Zatvora u Osijeku od
početka 2018. godine, ali je prije toga 30 godina u istoj
ustanovi radio kao službenik pravosudne policije. U zatvor je
došao raditi kao pripravnik te je tako od 2001. godine bio
voditelj pododsjeka, a kasnije koordinator poslova Odjela
osiguranja, pri čemu je stekao zvanje samostalnog nadzornika
pravosudne policije.
S obzirom na svoje bogato radno iskustvo, u karijeri susreo se s
brojnim zatvorenicima. Ipak, naglašava kako je ponajprije
najbitnije istovremeno vođenje brige i o zatvorenicima, i o
službenicima.
”Kod nas borave različiti ljudi, s različitim navikama,
osobinama i životnim iskustvima, stoga je izrazito važan način na
koji im službenici pristupaju i kako se prema njima odnose. Mi se
trudimo da to, prije svega, činimo odgovorno i da izgradimo s
njima profesionalni odnos. Svi smo ljudi sa svojim problemima i
trebamo jedni prema drugima imati razumijevanja”, ističe
Borovečki za SiB.hr te dodaje kako je u osječkom zatvoru trenutno
zaposleno 95 službenika, dok kaznu odslužuje 41 zatvorenik,
a 182 je istražnih zatvorenika (među kojima je svega
šest žena), uglavnom srednje životne dobi.
Od tog broja zatvorenika, tvrdi kako je njih 28 angažirano u
nekom obliku rada, bilo da je riječ o regularnim poslovima u
zatvoru kao što su pranje rublja, rad u kuhinji, knjižnici i
kantini te održavanje vanjskih i unutarnjih prostora, ili pak o
fizičkom odlasku na posao u redovnom radnom vremenu od
ponedjeljka do petka, pri čemu je većinom riječ o pomoćnim
djelatnostima.
”Naši zatvorenici koji su negdje zaposleni imaju uobičajeni
radni dan kao i mi ostali – pravosudni policajac odveze ih
na posao oko 7,30 i vrati u poslijepodnevnim satima, a tamo si
ponesu i obrok. Naravno, rad nije obvezan, no oni zatvorenici
koji žele raditi, moraju proći liječnički pregled i ispit zaštite
na radu te dobiti potvrdu o radnoj sposobnosti”, navodi
Borovečki.
Dražen
Borovečki; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Kako bi si poboljšali kvalitetu života u zatvoru, upravitelj
dodaje kako zatvorenici ne samo da rade, nego i skupljaju PET
ambalažu, od čije prodaje također imaju priliku zaraditi. Naknada
koju zatvorenici primaju propisana je Zakonom i Pravilnikom. Ako
rade kod poslodavca izvan zatvorskog sustava, dio sredstava ulaže
se u poboljšanje njihova života i rada. Drugim dijelom tog
novca zatvorenici raspolažu uglavnom tako da si kupe dodatne
namirnice u zatvorskoj kantini ili novac pošalju obitelji.
Međutim, Borovečki govori kako je svakodnevni život zatvorenika
izrazito ispunjen i organiziran, neovisno o tome rade li ili ne.
Dan im obično započinje oko 6,30, doručak je u sedam sati, nakon
čega slijedi davanje liječničke terapije onima kojima je ona
propisana. Nakon toga raspodjeljuju se poslovi s kojima
zatvorenici obično, kao što je ranije spomenuto, završavaju u
poslijepodnevnim satima.
Ipak, mnogo im je vremena rezervirano za provođenje na otvorenom.
Tako se u vanjskom prostoru osječkog zatvora nalaze dvije
šetnice, sjenice, sprave za vježbanje te košarkaško i
malonogometno igralište na kojemu se nerijetko organiziraju
brojni sportski turniri. Navedeni prostor, ne samo da
je lijepo uređen i ispunjen zelenilom, nego je i omeđen
zidovima koji su pak oslikani različitim muralima.
”Osim toga, u zatvoru organiziramo brojne manifestacije poput,
primjerice, božićnih predstava i koncerata koji su značajni za
ovo predblagdansko vrijeme. Međutim, dolazili su nam studenti
osječke Akademije za umjetnost i kulturu i tijekom ljetnih
razdoblja odigrati neku predstavu”, napominje Borovečki.
FOTO:
Mirela Belaj/SiB.hr
U unutarnjim su pak prostorima osigurane kapelica u kojoj se
održavaju mise, knjižnica na čije korištenje svaki zatvorenik ima
pravo i dječja igraonica kako djeca koja dolaze svojim
roditeljima zatvorenicima u posjet ne bi imala dojam o tome gdje
se zapravo nalaze. Zatvorenici, uz regularne posjete utorkom,
blagdanom te svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu, imaju
pravo na tzv. video-posjet, uz nadzor službenika Odjela
osiguranja i identifikaciju putem osobne iskaznice osobe s kojom
se posjet obavlja.
”S posjetiteljima je uglavnom uvijek sve bilo u redu te nije
bilo pokušaja unosa zabranjenih stvari u zatvor. Kada dolaze,
posjetitelji sve svoje stvari moraju ostaviti, a i sve se snima i
nadgleda”, opisuje Borovečki.
Dječja
igraonica u osječkom zatvoru; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Iako zatvorenici nemaju pristup internetu, u svakoj se njihovoj
sobi nalazi televizija, a po novome i hladnjak, po čemu je
osječki zatvor jedinstven u Hrvatskoj. Također, svaka ćelija ima
telefonske govornice koje zatvorenici smiju koristiti od osam do
19 sati, ovisno o svom vladanju.
”Nad svakim se zatvorenikom provodi mjesečno ocjenjivanje, pri
čemu istražujemo njegovo općenito vladanje, rad te odnos s
ostalim zaposlenicima i službenicima pravosudne policije. Ocjene
zatvorenika donose i određenu razinu pogodnosti koja ovisi o
njihovom programu izvršavanja. Neke od pogodnosti mogu biti
dulje trajanje telefonskog razgovora, dulji posjeti, samostalni
izlazak u grad ili odobravanje izlaska u mjesto prebivališta. Na
temelju dostignute ocjene potom odlučujemo i koliku ćemo mu
minutažu za telefoniranje dopustiti, a ona u najboljem slučaju
iznosi 40 minuta”, ističe Borovečki.
Uz sve to, svaka soba ima i svoj sanitarni čvor, dok je
prostorija za tuširanje zajednička te se sastoji od deset kabina.
Tri su obroka dnevno raspoređena na doručak u spomenutih sedam,
ručak oko 12 ili 13 te večeru u 17 sati, dok se svjetla gase već
u 21 sat. Posebno se vodi briga o tome da, primjerice,
dijabetičari i ostali zatvorenici koji boluju od bilo kakvog
poremećaja vezanog uz prehranu dobiju jelo primjereno sebi i
svojim zdravstvenim potrebama, pri čemu zatvor surađuje s Pučkim
učilištem, Beljem, Caritasom, Crvenim križem i ostalim značajnim
institucijama.
FOTO:
Mirela Belaj/SiB.hr
Također, u rad sa zatvorenicima uključeni su psiholozi, pedagozi,
socijalni radnici i svećenici različitih vjeroispovijesti koji
svakodnevno razgovaraju s njima na grupnoj i individualnoj
razini. Upravitelj dalje navodi kako zatvor ima potpisan ugovor i
s liječnicima i stomatolozima. Budući da im se isti zatvorenici
često vraćaju nakon puštanja na slobodu, nerijetko je riječ o
osobama s različitim psihičkim poremećajima kojima je ponajprije
potrebna stručna pomoć.
”Provodimo različite programe vezane uz prevenciju ovisnosti o
alkoholu i opojnim sredstvima te odgovorno roditeljstvo, kao i
trening socijalnih vještina te tretman zatvorenika počinitelja
nasilnih kaznenih djela”, konstatira Borovečki.
Sjenica na šetalištu osječkog zatvora ispred zgrade Općinskog suda; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Dodaje kako je u osječkom zatvoru najviše onih zatvorenika koji su počinili brojne prometne prekršaje, ali i provodili nasilje u obitelji te proizvodili drogu i njome prometovali. Zatvoreniku s najvišom zatvorskom kaznom koji je boravio u Zatvoru u Osijeku izrečena je kazna zatvora u trajanju od 35 godina i vezana je uz kazneno djelo protiv života i tijela, no u osječkom zatvoru svaki pojedini zatvorenik boravi najduže šest mjeseci, nakon čega odlazi u Centar za dijagnostiku u Zagrebu. U istražnom se pak zatvoru nalazi sve do izricanja pravomoćne presude.
Međutim, u osječki zatvor ne dolaze samo Osječani i stanovnici okolnih mjesta, nego upravitelj ističe kako je sve više migranata iz Sirije, Iraka, Turske, Ukrajine, Rumunjske i ostalih istočnih zemalja. Iako zna doći do verbalnih sukoba i tučnjava između zatvorenika, rijetko kada bude pokušaja bijega.
”Dvojica su nam Moldavaca jedanput pokušala pobjeći, ali uhvatili smo ih u roku šest minuta. Nisu uspjeli daleko dogurati – došli su do tržnice”, prisjeća se Borovečki.
S obzirom na lokaciju, upravitelj, ali i rektor osječkog Sveučilišta, Grad Osijek, župan i predsjednik Suda smatraju kako je sigurnosno i prostorno bolje da se osječki zatvor nalazi izvan grada, nego u njegovu centru. Kako smo pisali ranije, u planu je, stoga, zatvorsku zgradu izgraditi na novom mjestu, odnosno na Tenjskoj cesti na kojoj se nekada nalazio današnji FAZOS. Upravo je Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku darovalo to zemljište kako bi se na njemu mogla izgraditi buduća moderna zatvorska kaznionica. Izgradnja novog zatvora dio je dugoročnog plana investicija u zatvorski sustav koji obuhvaća i kaznionicu u Gospiću, novo rješenje za Zagreb i druge stavke.
”U dugoročnim je planovima razvoja zatvorskog sustava i novo kazneno tijelo u Osijeku. To će svakako riješiti problem prekapacitiranosti koji, nažalost, imamo u cjelokupnom sustavu. Prerano je govoriti o samom projektu jer je u začecima, ali planiramo da će novi zatvor moći primati oko 500 ljudi, od kojih će 300 mjesta biti rezervirano za istražne zatvorenike. Također, imat će i prostorije u kojima će se zatvorenici moći školovati za deficitarna zanimanja”, pojašnjava Borovečki.
Ipak, upravitelj navodi kako se kroz godine dosta ulagalo i u sadašnju zgradu osječkog zatvora koja će pak biti prenamijenjena u Palaču pravde u kojoj će se nalaziti Općinski, Trgovački i Prekršajni sud.
”Također, prije dvije smo godine na prozore postavili komarnike, a prije sedam godina obnovili smo PVC stolariju. Rekonstruirali smo zapravo sve prostorije kako bi bile energetski prihvatljivije”, opisuje Borovečki te dodaje kako su trenutno u potrazi za strukovnim učiteljem domarom.
Prozori zatvorskih ćelija; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Zatvorenicima i njihovim obiteljima upravitelj poručuje kako trebaju jedni drugima biti podrška u tim teškim trenutcima.
”Ne smije se ljude staviti po strani, nego im pomoći, pri čemu veliku ulogu igra potpora obitelji. Naša je pak dužnost da ih čuvamo i ne osuđujemo te ih, koliko god je to u našoj moći, priviknemo na život na slobodi”, zaključuje Borovečki.
>> Pogledajte kako osječki zatvor izgleda iznutra
Zatvorski se sustav vidljivo suočava s brojnim izazovima i zadatcima koje je potrebno koordinirati, no najvažniji je odgovorni i profesionalni pristup prema zatvorenicima i osoblju. S naglaskom na ljudskost, Borovečki nam objašnjava kako je život zatvorenika u osječkom zatvoru iznimno organiziran, što ponajprije uključuje njihove radne aktivnosti te provođenje različitih programa usmjerenih prema njihovoj rehabilitaciji.