Lista najgorih jela stvorena je na osnovi 5,500 ocjena korisnika kulinarskog portala TasteAtlas
TasteAtlas, globalni digitalni vodič za
lokalnu hranu, objavio je listu od deset najgore ocijenjenih jela
u Hrvatskoj, odnosno devet jela i jednog pića. Na njoj su se
našla neka slatka, ali i neka slana jela, kao i jedno alkoholno
piće. Na vrhu ljestvice najgorih jela je, mnogim Slavoncima drago
jelo, švargl. Odmah iza njega je jedno trdicionalno
slavonsko jelo – kruh, mast i paprika.
Pogledajte i cijelu ljestvicu najgorih hrvatskih jela koja je
stvorena po ocjenama korisnika TasteAtlasa:
1. Švargl
Tlačenica je vrsta prešane svinjske kobasice koja se pravi
najčešće od svinjske glave, srca, jezika, kože i obraza. Meso se
skuha, otkošti i nareže na komade, a potom se začini i pomiješa s
malo tekućine od kuhanja prije nego što se nadjene u čisti
svinjski želudac ili crijevo. Začini koji se koriste za meso
razlikuju se od regije do regije, ali najčešće uključuju sol,
crni papar, slatku ili ljutu papriku i češnjak.
Nadjevena kobasica se kuha u vodi na laganoj vatri, a zatim se
ohladi i preša. Poznat i pod drugim imenima, uključujući švargl,
presvuršt ili prezvuršt, ovaj se mesni proizvod može konzumirati
nakon što je skuhan i prešan ili se može sušiti u tradicionalnim
pušnicama do dva tjedna.
2. Kruh, mast i paprika
Kruh, mast i paprika hrvatski je specijalitet koji je na vrhuncu
popularnosti bio ratnih devedesetih, iako polako doživljava
renesansu na hrvatskim božićnim sajmovima, jer je ipak riječ o
tipičnom zimskom snacku.
Sastoji se od deblje kriške kruha premazane slojem svinjske
masti, s malo soli i mljevene crvene paprike na vrhu. Jeftin i
iznimno jednostavan, ovaj snack često se smatra obrokom za
siromahe. No, na ovom su obroku u devedesetima odgajane cijele
generacije ljudi.
3. Stonska torta
Glavni sastojak ovog bogatog kolača je vrsta tjestenine koja se
zove makaruli, a njihov je oblik sličan tjestenini penne.
Tradicionalno se pripremaju u okruglim kalupima, kao podloga se
koristi tanki sloj tijesta, a kuhani makaruli se iznutra slažu
zajedno s mirisnom mješavinom mljevenih badema ili oraha, ribane
čokolade, cimeta i limunove korice.
Cijela kombinacija se prelije mješavinom otopljenog maslaca i
jaja, a kolač se zamota tijestom. Kao što i samo ime govori, ova
torta je prepoznatljiva slastica grada Stona, ali se često
priprema i u cijeloj regiji.
4. Istarska supa
Istarska supa možda se zove supom, no ova neobična kombinacija
sastojaka nema mnogo dodirnih točaka s tradicionalnom juhom. Jelo
se priprema u glinenom vrču zvanom bukaleta, a kombinira začine,
maslinovo ulje i zagrijano crno vino, po mogućnosti domaće sorte
teran.
Supa je upotpunjena grilanim šnitama kruha koje ostavimo da se
umaču u aromatičnu juhu. Prilikom posluživanja vino se polako
pijucka, a kruh se obično jede žlicom. Nekad popularno jelo, koje
se uglavnom kuhalo kako bi se ljudi ugrijali tijekom zime, danas
se smatra jednom od autohtonih delicija ovog kraja.
5. Krvavice
Krvavice su kobasice koje se proizvode u cijeloj kontinentalnoj
Hrvatskoj, posebice u Zagorju, Istri, Dalmaciji, Slavoniji i
Baranji. Osim u Hrvatskoj, prave se i u Sloveniji i Srbiji.
Izrađuju se kuhanjem svinjske krvi, kože i iznutrica s rižom i
heljdinim, ječmenim ili kukuruznim brašnom, za razliku od većine
drugih europskih krvavica, koje se pune zobi ili zobenim
pahuljicama.
Postoji mnogo varijanti krvavica i svaki kuhar ima svoj recept,
pa sastojci mogu varirati. Nazivi također variraju, a zovu ih još
divenice, devenice ili kulenice. Ove se kobasice tradicionalno
konzumiraju tijekom zime, kada se uz njih često jedu kiseli kupus
i kombinacija kuhanog krumpira i pirjanog luka, poznata kao
restani krumpir.
6. Neretvanski brudet
Od brojnih varijanti hrvatskog brudeta, onaj koji potječe iz
neretvanskog kraja smatra se jedinstvenim jer se u njemu najčešće
koriste jegulja i žabe, dvije tradicionalne namirnice s ovih
prostora. Kažu da svako selo u regiji ima drugačiji recept, ali
osnovna verzija uključuje temeljito očišćene komade jegulje i
žabe koji se pirjaju na maslinovom ulju, luku i češnjaku.
Kasnije se kuhaju u kombinaciji temeljca od morskih plodova,
umaka od rajčice i bijelog ili crnog vina, uz dodatak svježe
rajčice, čili papričice i malo octa. Iako tradicija sugerira
korištenje jegulja i žaba, jelo se obično obogaćuje i drugim
vrstama ribe.
7. Imotska torta
Ovaj tart s dugogodišnjom tradicijom potječe iz Imotskog, a
sastoji se od podloge od prhkog tijesta i aromatičnog nadjeva od
badema. Oba su dijela tarta obilno začinjena raznim začinima i
različitim vrstama alkohola, od prošeka ili bijelog vina u
tijestu do likera od višnje koji se koristi u nadjevu.
8. Gemišt
Gemišt je hrvatsko piće napravljeno od bijelog vina i gazirane
mineralne vode. Za njegovu pripremu dovoljno je samo pomiješati
dva dobro ohlađena sastojka u čaši. Preporučuje se koristiti suha
bijela vina viših kiselina kao što su rajnski rizling, graševina,
škrlet, moslavac i kraljevina.
Naziv “gemišt” potječe od njemačke riječi gemischt, što znači
“miješano”. Ljeti je posebno popularan u središnjoj Hrvatskoj, a
doznaje se da su kontinentalni Hrvati u gemištu uživali još u 19.
stoljeću.
9. Granatir
Granatir ili grenadir marš jednostavan je obrok koji se sastoji
od tjestenine, luka i krumpira, a uz to se jako začini mljevenom
paprikom. Zbog jeftinih sastojaka i visokog udjela
ugljikohidrata, ovo je jelo predstavnik seljačke kuhinje u
cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, gdje se
i danas priprema. Ako se tjestenina radi bez jaja, ovo je jelo
pogodno i za vegane.
10. Mandulat
Mandulat ili bademovac tradicionalna je slastica iz Dalmacije,
slična talijanskom torroneu i turskoj halvi. Ovaj kolač bez
pečenja pravi se od meda i badema, kombinacije koja rezultira
nevjerojatno slatkim i kaloričnim užitkom, koji se može
konzumirati kao desert ili kao međuobrok.