''Promijenio se i stav o tome da je Jug II samo radničko naselje, pa se u njega doseljavaju liječnici, inženjeri i ostali. Mirniji je život sada što se tiče uličnih 'fajtova', ali svejedno je dinamično", kaže jedan od sugovornika
Nastavljamo serijal članaka krovnog naziva ”Osječki kvartovi” u kojemu svake druge nedjelje istražujemo obilježja, odnosno prednosti i mane svakog pojedinog kvarta u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.
Drugi je na redu Jug II, osječka jugoistočna četvrt na rubu grada. Povijest nastanka navedenog naselja veže se uz 1960-e godine tijekom kojih se počeo intenzivno naseljavati cijeli grad. S obzirom na nedostatak stambenog prostora i usred poplave Drave, ljudi su masovno krenuli nelegalno graditi kuće i useljavati u njih upravo na rubu grada.
FOTO: Screenshot/YouTube
Najveće protuzakonito naselje izgradilo se tako upravo na današnjem Jugu II u blizini Srijemske, Paške i Divaltove ulice, a riječ je o Petom rajonu. Prema urbanističkom planu iz 1960. godine, tamo je bila predviđena izgradnja višestambenih zgrada, ali se zbog novonastale situacije plan izmijenio kako bi se naselje puno privatnih montažnih kuća komunalno opremilo i legaliziralo.
”Ljudi su doseljavali uglavnom iz Dalmacije i Hercegovine. U to se vrijeme smatralo da nije potrebna papirologija za izgradnju kuće, stoga naselje i danas izgleda tako ‘neuredno’. To je bilo tako sve do 1965. godine, nakon čega se naselje legaliziralo i napokon počelo graditi kako treba”, objašnjava 53-godišnji Darko, rođeni Jugovac koji živi na Petom rajonu cijeli život, prvo s roditeljima koji su također u njega doselili iz Dalmacije, a danas sa suprugom, četvoricom sinova i unukom.
Godine 1967. započela je izgradnja višestambenih zgrada kakve danas poznajemo na Jugu II, a godinu dana nakon toga izgrađena je i prva osnovna škola upravo na Petom rajonu – današnja Osnovna škola ”Grigor Vitez”. Godine 1972. Jug II dobio je i drugu školu, Osnovnu školu ”Tin Ujević”.
”Nakon toga postupno je krenulo širenje Juga II. Krenule su se raditi ulice poput Opatijske, Umaške, Kaštelanske i ostalih”, ističe Igor Pandžić, predsjednik Gradske četvrti Jug II, dodavši kako je Jug II poseban po tome što je, s obzirom na to da se nalazi na rubnom dijelu grada, predstavljao prvu obranu grada tijekom Domovinskog rata.
Darko pak dodaje kako je navedena četvrt nekada bila velika njiva, a Divaltova i Hutlerova ulica bile su sagrađene od kamenih kocki, kao što je to danas dijelom u Tvrđi.
Ono što je obilježilo povijest Juga II svakako su ulične tučnjave koje su tih godina bile gotovo svakodnevna pojava u kvartu, a koje su se širile i u druge krajeve grada. Naime, Jug II dugo se vremena smatrao isključivo radničkim naseljem s obzirom na blizinu tvornica poput Šećerane, Kandita i Tekstila Lio. Roditelji su morali raditi po 12 sati kako bi omogućili osnovne uvjete za život, što je davalo prostora djeci u najčešćoj dobi od 12 do 17 godina da vrijeme provode na ulici, prepušteni drogi, nasilništvu i alkoholu.
Sukobi su se uglavnom vodili između Jugovaca i Vijencaša – djeca su s tadašnjeg Vijenca Borisa Kidriča (današnjeg Vijenca Ivana Meštrovića) dolazila iz imućnijih obitelji, za razliku od Jugovaca koji su ponajviše vodili radnički način života. Ipak, djeca nisu imala posebnog razloga za tučnjavu, pa su to činila iz igre, zabave i potrebe da ”obrane” svoj kvart.
”Mislim da je to najviše bilo povezano s traženjem cura. Malo su se zaštitnički, i jedni i drugi, odnosili prema djevojkama koje su živjele u njihovom naselju. Nisi mogao biti Jugovac i naći djevojku s VBK, kao ni obrnuto”, prepričava Darko.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Međutim, uz Jug II sugovornici vežu i ostale zanimljive uspomene. Uz neizostavno kupanje na Bajeru, na kojemu je većina odraslih rođenih Jugovaca provela svoje djetinjstvo, Darko se prisjeća ”kačenja” zimi na autobus koji je skretao iz Srijemske u Bakarsku ulicu – s prijateljima bi se ”zakačio” za branik pa bi se vukli i klizali po mokroj cesti. 28-godišnji Roko ne zaboravlja pak rušenje silosa u Hutlerovoj ulici 2007. godine.
”Okupilo se nas hrpu kako bismo gledali miniranje. Čuli smo odbrojavanje i kada je stiglo do nule, ništa se nije dogodilo. Mislili smo već da nas je netko zeznuo, a onda je grunulo i srušilo se kao kula od karata. Sve nas je, naravno, zapljusnula prašina koja se nije slegla barem sat vremena”, govori Roko koji je živio na Jugu II 25 godina, dodavši kako mu je jednako tako bio nezamjenjiv miris Šećerane tijekom jeseni koji su mnogi mrzili, a on obožavao.
Među kultnim lokacijama koje su obilježile Jug II, a danas više ne postoje sugovornici spominju gostionicu Kod Škeve u blizini Tekstila Lio, gostionicu s ogromnim natpisom Imotska krajina preko fasade (iz koje se smrad na alkohol, navode, osjetio barem 100 metara prije) u Divaltovoj ulici, stari pješački nathodnik pokraj Šećerane kojemu su propadale daske i dvije slastičarnice iliti ”limenke” – jednu na Petom rajonu, a drugu preko puta današnjeg središnjeg Trga.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Danas Jug II predstavlja treću najnaseljeniju četvrt u Osijeku (nakon Gornjeg grada i Gradske četvrti Novi grad) s oko 13.500 stanovnika. Na Jug II više ne doseljavaju samo radnici, nego svi, a posljednjih su godina, ističe Pandžić, to najviše mladi ljudi koji kupuju i renoviraju ne samo stanove, nego i kuće. Epitet najopasnijeg osječkog kvarta Jug II nosio je dugo, no posljednjih desetak godina situacija je ipak drugačija.
”Promijenio se i stav o tome da je Jug II samo radničko naselje, pa u njega doseljavaju liječnici, inženjeri i ostali. Mirniji je život sada što se tiče uličnih ‘fajtova’, ali svejedno je dinamično, s raznolikom ponudom nekretnina”, tvrdi Pandžić.
>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<
Dodaje i kako cijene nekretnina u navedenoj četvrti prate tržište. Kada je Pandžić 2016. godine kupovao stan, kvadrat mu je koštao 600 do 700 eura, dok mu se danas penje i na oko 1250 eura. Unatoč tome, sve je veći broj i obitelji s djecom.
”Kapaciteti su u vrtićima izrazito popunjeni. Primjerice, sada ima troje jaslica, dok ih je prije bilo dvoje”, opisuje Pandžić.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Uz dvije vrlo malo udaljene osnovne škole i tri vrtića (Dječji vrtić ”Maslačak”, Dječji vrtić ”Krijesnica” i Dječji vrtić ”Nevičica”), Jug II obiluje dječjim igralištima koja se svake godine nadograđuju. Iako je naselje relativno prometno, roditelji se ne moraju brinuti zbog toga budući da su ceste najčešće odvojene zelenom površinom od pločnika i pregledne su, a nema ni semafora, što samo po sebi ukazuje na to kako je promet dobro raspoređen i nije gust.
”Također, susjedstvo je relativno zatvoreno. Budući da se svi poznajemo, u svako doba mogu pustiti svoju djecu da šeću ulicom jer su uvijek blizu nekoga”, dodaje Darko.
Osim obitelji s djecom, sugovornik ističe kako na Jug II osjetno sve više doseljavaju i studenti, i to ponajprije zbog povoljnijih cijena najma u odnosu na one u centru grada. Najviše ih pak ima u crvenim zgradama blizu Divaltove ulice, što ujedno podrazumijeva i blizinu Kampusa.
Uz redovito organizirane plesove u mjesnoj zajednici, svoje aktivnosti pak održavaju i umirovljenici.
”Imamo urbani vrt kod Konzuma na kojemu sadimo cvijeće i voće te ga držimo urednim. Međutim, trava oko njega pokosi se možda jedanput ili dvaput godišnje, pa bude puna ambrozije, komaraca i krpelja”, napominje 73-godišnja Anđelija, dodavši kako bi u Opatijskoj ulici, u kojoj ona živi, trebalo poraditi na obnovi i postavljanju nogostupa ispred pojedinih zgrada.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Na Jugu II nalaze se još i ambulanta, knjižnica, poštanski ured, bankomati i tri velika trgovačka centra. Ono što pak četvrti nedostaje svakako su banka, ribarnica, slastičarnica i groblje, a sugovornici bi voljeli da se proširi i kvartovska ugostiteljska ponuda. Unatoč prisutnosti brojnih kafića, četvrt ima samo jedan restoran, i to na samom kraju, odnosno blizu Sportskog centra Bikare koje je ime dobilo jer se tamo nekada nalazila bikara.
”Možda je netko ovdje davno držao bikove pa je po tome dobila ime. Bik je još i danas, stoga, ostao osebujan simbol Juga II. Tu su se nalazile još i konjušnice, kolonije i vojni poligon”, pojašnjava Darko.
Među ostalim se lokacijama ističu Crkva Svete Obitelji autentičnog dizajna, Reciklažno dvorište Jug II, središnji Trg sa spomenikom u čast poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu te kip u čast bojnika Mate Šabića. Svoje mjesto pod suncem na Jugu II mogu pronaći i sportaši na hrpi izgrađenih terena, među kojima se ističe teniski teren u Srijemskoj ulici koji je otvoren prošle godine, u Sportskoj dvorani Jug II, u Nogometnoj akademiji Krpan-Babić te u nezamjenjivom NK Metalcu koji postoji još od 1948. godine.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
U blizini Šećeranskog mosta kao zgodne poveznice između Juga II i Donjeg grada, nalazi se i Šećeranski zid koji predstavlja prvi zid za legalno crtanje grafita u Osijeku te ošarenjuje sivilo industrijskih postrojenja osječke Tvornice šećera.
Sve je krenulo još 1990-ih godina tijekom kojih je Osijek imao najjaču ”graffiti” scenu u Hrvatskoj, a i šire. Grafiti koji se nalaze na njemu stalno se nadopunjuju te su također dokaz urbanosti navedenog naselja.
FOTO: Google Maps
Razvijena prometna infrastruktura pak uključuje tramvajsku prugu duž cijele Divaltove ulice, izravnu autobusnu liniju iz svih dijelova grada do Juga II te obilaznicu kojom je četvrt povezana s istokom i zapadom te se njome automobilom može doći do bilo kojeg drugog kvarta za svega desetak minuta.
”Jedino bih poručio zainteresiranima da pokušaju pronaći sve ulice na Jugu II koje nemaju naziv po otocima ili mjestima na Jadranu”, smije se Roko.
Ipak, glavno je mjesto koje daje prepoznatljivu vizuru Jugu II te predstavlja pravu zelenu kvartovsku oazu ljudima svih generacija i svih interesa kultno jezero Bajer. Naime, uskoro ga se planira prenamijeniti u veliko izletište koje će biti prepoznatljivo ne samo na području Osijeka i okolice, nego i cijele Hrvatske.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
”Zalažemo se za potpunu obnovu Bajera, u čemu nam je veliku podršku dao i Grad Osijek, pa to uskoro kreće u realizaciju. Riječ je o projektu koji nosi naziv Sportsko-rekreacijski centar Bajer Jug II u okviru kojega će biti uklopljene sve želje i potrebe stanovnika Juga II, ali i šire. Osim toga što planiramo Bajer revitalizirati u urbano kupalište, učinit ćemo od njega moderno izletište s košarkaškim i odbojkaškim terenima, igralištem za pse, domovima za ribiče i izviđače, kampom za djecu s poteškoćama u razvoju i sjenicama s roštiljem i šetnicom, pri čemu ćemo zadržati naglasak na zelenilu”, iznosi Pandžić.
Jug II može se pohvaliti i činjenicom kako je u posljednje dvije godine na njegovom području rekonstruirano 16 ulica. Trenutno se pak radi na parkingu u Kaštelanskoj ulici s obzirom na tamošnju prisutnost velikog broja zgrada. Planira se i izgradnja intrazonske ceste koja bi se kretala od ulaska u Jug II na početku Kirove ulice do Divaltove ulice te nadvožnjaka predviđenoga za povezivanje Juga II i Donjeg grada u blizini Bikare.
”Čudno je da je Jug II tako blizu Donjem gradu, a svejedno se čini tako daleko zbog željezničke pruge. Svakako će spoj tramvajske pruge na Zelenom polju kod toplane doprinijeti tom boljem povezivanju, ali mogli bi se razmotriti i neki drugi pravci te urediti na primjereni način”, smatra Roko.
Među kvartovskim manifestacijama ponajviše se ističe Dan Gradske četvrti Jug II koji se obilježava na Dan državnosti, 30. svibnja. Prigodni program traje nekoliko dana te je ispunjen brojnim filmskim, glazbenim, sportskim i ostalim zabavnim aktivnostima koje se najčešće održavaju na Bajeru, pa se tamo planira izgraditi i svojevrsna pozornica. Tri godine zaredom u tom se razdoblju organizira i građanska utrka ”Krug za Jug”.
”Ponosimo se i Udrugom izviđača ‘Slavonski hrast’ koja također ima planove za Bajer te Motoklubom ‘Veterani SiB’ koji 17. studenoga organizira put ‘bajkera’ u Vukovar. Naše škole pak sudjeluju u brojnim nogometnim utakmicama i sajmovima, a uskoro će krenuti i Advent na središnjem Trgu”, zaključuje Pandžić.
Jug II je drugi u nizu kvartova koji smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.
Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: mirela.belaj@sib.hr i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Tvrđi!
