Da su poljoprivrednici primorani učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je i Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija od velikog značaja
Pred više od 150 sudionika u osječkom Centru za posjetitelje
Tvrđe, održana je konferencija “AgroRocks 2023” posvećena
proizvodnji hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih
sigurnosnih rizika. Događaj je u petak, 15. rujna okupio
poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, domaće i međunarodne
stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike regulatora i
medije.
Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime
stvara, uvodno je oslikao najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj
Zoran Vakula koji je dao procjene utjecaja
klimatskih promjena na domaću proizvodnju hrane u narednim
godinama, pa i desetljećima.
“Neprijeporna činjenica jest da nam se zemlja zagrijava”, rekao
je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature
zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća.
“Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno
doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a
sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem
hrvatskom nivou”, rekao je Vakula.
Prezentirajući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici,
prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a
količina oborina, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi
pad. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana
je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada.
“Manje će biti kišnih razdoblja, manja vlažnost tla, manji broj
vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, u prosjeku, ali pri
tome razni ekstremi. Klimatske promjene u kombinaciji s
onečišćenjem tla, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja
opstanka i biljaka i životinja”, upozorio je Vakula.
No, klimatske promjene mogu imati i pozitivne učinke, a oni su,
prema riječima meteorologa: produženje vegetacijskog razdoblja i
moguće češće berbe, kao i veći prinosi pojedinih kultura. Granice
uzgoja se pomiču, čime se otvara mogućnost uzgoja tzv. južnih
kultura u sjevernim krajevima.
Govora je bilo i o prilagodbama.
“Šume su spas za CO2, izbor novih sorti otpornih na ekstremne
prilike – suše i kratkotrajne velike količine oborina”, rekao je
Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi
rekord, ali i da možemo očekivati i nove.
“Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih
religija ovog svijeta: ‘Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi
čini tebi’, jer ćemo se sa klimatskim izazovima suočavati još
godinama. Za našeg života, ali i za života naše djece”, rekao je
Vakula.
Agrarni analitičar Robert Jurišić istaknuo je da
se unazad nekoliko desetljeća može primijetiti napredak domaće
poljoprivrede, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije,
edukacije i smjene generacija, ali željeni se pomak nije dogodio
u domeni financijske pismenosti i upravljanja rizicima.
Da su poljoprivrednici primorani učinkovitije se prilagođavati i
upravljati rizicima, napomenuo je i Krunoslav
Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za
poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome
korištenje novih tehnologija od velikog značaja.
“Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora,
nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ
uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na
to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u
stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije”, poručio
je Karalić.
Zamjenica gradonačelnika Osijeka, Jasenka
Crnković, naglasila je kako je poljoprivreda presudna za
našu budućnost i dodala je kako je važno nositi se s promjenama.
“Sigurna sam da upravo sinergijom javnog i privatnog sektora
možemo puno toga naučiti”, poručila je s konferencije, ali i
najavila upravo raspisan Javni natječaj za zakup poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada
Osijeka.
Značajne poruke poslala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu
Sabora Republike Hrvatske, Marijana Petir, koja
je čestitala Agroklubu 15 godina uspješnog i istinitog
informiranja. Poručila je i kako zajednički moramo raditi i
tražiti rješenja za nadolazeće izazove.
“Mi konja za trku imamo, da bismo postigli veću dostupnost, važna
je potpuna transformacija agrara. Moramo i pitati
poljoprivrednike, stanovnike sela, što trebaju, da bi ostali
živjeti tamo”, navela je Petir.
Prisutnima se kratko obratio i Tugomir Majdak,
državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, a video
porukom i Norbert Lins, predsjednik odbora za
poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, govoreći o
implementaciji EU poljoprivrednih politika. A kako će izgledati
budućnost poljoprivredne mehanizacije dao je naslutiti Fabio
Zammaretti, predsjednik izbora za traktor godine TotY.
Konferencija se odvijala na svjetski dan demokracije, stoga je
predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran
Stapić, ispred organizatora ovog događaja istakao je da
proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumjevati. Naglasio
jest da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave
prisitke na agrarne politike riječima ”hranu ne smijemo uzimati
zdravo za gotovo”, pozivajući se na nedavnu izjavu predsjednice
europske komisije Ursule von der Leyen.
Konferencija je sadržavala tri tematske panel diskusije:
- žitarice i uljarice u teoriji kaosa, koja je okupila eksperte
ratarske proizvodnje - meso i mlijeko, kam(a)o sutra, gdje se tematizirali stočarski
izazovi - united colours of voće & povrće, na teme domaće voćarske
i povrćarske proizvodnje