Raskošan je program, sastavljen od 32 programska sadržaja u kojemu je sudjelovalo gotovo 80 izlagača, okupio ponovno približno 2000 posjetitelja, što je ukupan broj posjetitelja u svih devet godina održavanja zaokružilo na impresivnih 20.000, a broj odrađenih volonterskih sati do čak 25.000
Kultura je jedini resurs koji se potrošnjom umnaža, glasovita je misao sveučilišne nastavnice i književnice, prof. dr. sc. Jasne Horvat, predsjednice Uprave Kreativne riznice, popularizacijskog simpozija znanstvenika i praktičara okupljenih oko milenijske uloge kreativne industrije.
Deveto je izdanje Kreativne riznice održano od 25. do 27. travnja na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u organizaciji EFOS-a i Instituta Andizet. Raskošan je program, sastavljen od 32 programska sadržaja u kojemu je sudjelovalo gotovo 80 izlagača, okupio ponovno približno 2000 posjetitelja, što je ukupan broj posjetitelja u svih devet godina održavanja zaokružilo na impresivnih 20.000, a broj odrađenih volonterskih sati do čak 25.000.
Pohvalio se time, ne skrivajući ponos, i dekan, prof. dr. sc. Boris Crnković, na završnici naslovljenoj Gala vodikova svečanost održanoj u četvrtak (27. travnja) navečer u Auli glagoljice, poprištu burze kreativnosti, što je i bilo krovnom temom devetoga izdanja simpozija, okrenutog ovaj put, dakle, fenomenu trgovanja idejama zaštićenim autorskim pravima.
Da se dobar glas daleko čuje razvidno je i iz pohvala koje su neštedimice izgovorili i uzvanici, među kojima su i Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Republike Srbije, Josip Miletić, dožupan osječko-baranjski, Ivan Radić, osječki gradonačelnik, prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor osječkog Sveučilišta i Vladimir Ham, intendant HNK-a (u ime suradničkih ustanova: Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Akademije umetnosti Novi Sad, Veleučilišta Edward Bernays Zagreb, Glazbene škole Franje Kuhača Osijek, HNK-a u Osijeku te Konferencije ArhiBau).
Programi Kreativne riznice obogaćeni su umjetničkim programom koji je proteklih godina potpisivao prof. dr. art. Robert Raponja. Zbog njegova izrazita doprinosa Kreativnoj riznici, u godini obilježavanja 35. obljetnice njegova umjetničkog rada, uručena mu je nagrada Vodik.
Također, Vodikom su nagrađeni sudionici panela s prošlogodišnje Kreativne riznice, kojem je publika dala najviše ocjene: Sabina Škrtić, Saša Ceci, Denis Stanić i profesor emerituss Frano Barbir (koji je radni vijek posvetio istraživanju vodika).
Voditeljica svečanosti, izvršna direktorica Kreativne riznice, prof. dr. sc. Josipa Mijoč istaknula je kako je najveće gorivo projekta posvećenost i entuzijazam svih rizničara.
“Od prvog nacrta Kreativne riznice do danas ona se razvila u platformu na kojoj se njeguje mentorska suradnja nastavnika i studenata te smo kroz devet godina organiziranja svjedočili snažnim uzajamnostima, učenjima i napretku naših studenata. Hvala vam svima. Rizničari su i profesori, odnosno organizatori Kreativne riznice”, istaknula je Mijoč, nakon čega je prikazan video u kojemu su rizničari govorili o svojim ulogama na Kreativnoj riznici, gledajući već u njezinu budućnost, poglavito u obljetničku, desetu godinu.
U nastavku tog, kako ga je nazvala Mijoč, kozmičkog putovanja, predstavljena je slikovnica Perunika autorice Jasne Horvat (ilustracije Petre Brnardić), u izdanju Naklade Ljevak i uredničkom palicom Nives Tomašević. Književna teoretičarka, prof. dr. sc. Milica Lukić nadahnuto je interpretirala stihove Jasne Horvat, te potom naglasila kako se znanstvenica-književnica Jasna Horvat postavlja projektno prema različitim velikim temama, napose onima koje se tiču hrvatske kulturne baštine, baveći se temama iz kojih i po kojima se definira kulturni identitet.
“I ovaj nas je put Jasna Horvat po već dobro znanoj nam mitološkoj ptici Alemperki, Svarogovoj pričalici, podsjetila da je znanje o vlastitim kulturnim iskonima i vrijednostima na njima sagrađenima temelj za razumijevanje svijeta i života u cjelini. Upoznati sebe znači upoznati druge, jer svi smo – i po perunici – jedno”, rekla je Lukić.
“Ovo je slikovnica i potvrda da je san o ljepoti i potrebi za razumijevanjem svijeta upisan u naš DNK. Taj se san upisuje u znanost i umjetnost koje objedinjene čine kulturu jednog naroda, i ne samo jednoga, nego i svih. Uzela sam si za pravo misiju – promovirati hrvatsku kulturu time što teme koje su važne, koje držim simbolima našeg identiteta i naše opstojnosti iznosim na pozornicu, kako bi predstavljeni vama i drugima dobivali priliku živjeti dalje. Ljubeći kulturu, živeći je, stvarajući je, rabeći je i gurajući je u proizvode kreativne industrije ekonomiziramo našom kulturom tako da je sve vidljivija i biva zaštitnim znakom kojim se možemo ponositi”, nije štedjela nadahnuće Horvat.
Misiju prof. Horvat prigrlio je i Vokalni ansambl Brevis, predvođen dirigenticom Antoanetom Radočaj Jerković i klavirskom pratnjom Davora Dedića, dojmljivo interpretirajući izbor iz skladbe Horizont Dalibora Bukvića. Dotle su, zagledani u horizonte, neumorni rizničari već počeli stvarati obrise Kreativne riznice 2024.