Prestrujnik, šećerice i bakroza - vjerojatno ne znate što to znači, no te su riječi odabrane za najbolje nove hrvatske riječi. Odluka je to časopisa Jezik jer Tjedan je hrvatskog jezika, pa je Donna Diana Prćić provjerila kako su u praksi prošle riječi iz prijašnjih natječaja
Hrvatski jezik bogatiji je svake godine za. Najsvježije su tako
šećerice – kao naziv za biljke od kojih se proizvodi šećer.
Prestrujnik je adapter, a bakroza je naziv za Wilsonovu bolest
kod koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu, piše Danas.hr.
Nove riječi proučuvaju i studenti lingvistike. Laura
Čupić i Jakša Lovreković sa zagrebačkog
Filozofskog fakulteta komentirali su prilagođavanje stranih
riječi u hrvatski standardni jezik.
“Jedino prestrujnik ima smisla da, ali ja osobno ne bih
koristila. Tipa imamo riječi koje su ušle u normalno kao neboder,
direktan prijevod kao skyskreper. Treba pustiti da to uđe u
društvo, ljudi određuju jezik, a ne gramatičke knjige ili
vokabulari”, rekli su.
A iza svake pozornice nalazio se backstage koji je postao
zapozorje. Javni bilježnik imao je kolegicu javnu bilježnicu, ali
ju je zamijenila bilješkinja. U jezik su te riječi ušle prije 4
godine.
Mnoge riječi ni danas ne upotrebljavamo iako postoje i
zabilježene su u rječniku hrvatskog jezika, ali za njima nema
potrebe i nema konteksta u kojem bi se upotrebljavale, kaže
jezikoslovac Alerić.
“Za ovu riječ prestrujnik mislim da neće zaživjeti kao što nije
ni bilješkinja jer postoji javna bilježnica, zapozorje nije
zaživjelo, ali je ponuđena druga zamjena, dvosložna riječ koja
glasi iza pozornice”, rekao je Marko Alerić s
Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Hrvatski jezik ima oko pola milijuna riječi, a neke s natječaja
zaživjele su u govoru.
Jedna od najuspješnijih novih riječi u hrvatskom jeziku koja je
pobijedila na prijašnjim natječajima svakako je zamjena za ležeći
policajac, a to je uspornik.
“Mnoge riječi su i prihvaćene koje su pobijedile na natječaju kao
što je udomitelj, na natječaju 1993. godine ta riječ, a danas je
doživljavamo kao uobičajenu i normalnu jer ima svoje značenje”,
rekao je Alerić.
Nije lako prevesti stranu riječ koja bi ušla u standardni jezik,
ali noviteti su nužni. Još nema domaće zamjene za omiljenu riječ
– vikend.