U razgovorima o tome kako unaprijediti medijsku pismenost u osnovnoškolskom obrazovanju sudionici su najveći naglasak stavljali na razvoj kvalitetnih edukativnih materijala za nastavnike i učenike, njihovo diseminiranje putem pristupačnih te besplatnih platformi, kao i razmjenu primjera dobre prakse
Koliko je medijsko obrazovanje važno? Kako se ono funkcionira
unutar hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja? Može li se, i
kako, situacija uopće poboljšati? Ova i brojna druga pitanja bila
su u središtu konferencije Medijsko obrazovanje u obrazovanju
održane u srijedu, 25. siječnja u Hotelu Waldinger u Osijeku.
U svome je uvodnom obraćanju Momir Karin,
ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i
obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, potvrdio
važnost medijske pismenosti u današnjem društvu te naglasio da u
Ministarstvu postoji spremnost na suradnju.
“Sve što bude dobro i prihvatljivo za djecu i mlade bit će
uvršteno u redovan sustav odgoja i obrazovanja”, istaknuo je.
“S obzirom na to da živimo u postinformatičkom dobu, smatramo da
je to iznimno važno i ovakvu inicijativu pozdravljam”, u sličnom
je tonu naglasio Mišo Tokić, viši savjetnik za
osnovnoškolsko obrazovanje Osječko-baranjske županije.
Dražen Hoffmann, voditelj edukacijskih programa
u Gongu pojasnio je da su smjernice koje će biti predstavljene u
sklopu ove konferencije utemeljene na brojnim analizama i
istraživanjima čiji će rezultati uskoro biti prezentirani
javnosti.
Kada je riječ o ulozi medijske pismenosti u kontekstu
međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja, Hoffmann je
naglasio kako su mediji važni jer ispunjavaju važne demokratske
funkcije, doprinose izgradnji stavova, informiraju, ali
predstavljaju i aktere koji iznose i vlastite poruke te stavove.
Osim toga, rekao je kako su u sklopu kurikuluma međupredmetne
teme Građanskog odgoja i obrazovanja mediji solidno zastupljeni
te da je to dobra osnova za daljnja unapređenja. Kao prioritet je
istaknuo kreiranje multimedijalnih i intertekstualnih medijskih
sadržaja usmjerenih informiranju o problemima i potrebama
zajednice.
Govoreći o smjernici usmjerenoj unapređenju medijske pismenosti u
osnovnoškolskom obrazovanju, Lana Ciboci iz
Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu navodi kako
različite europske države primjenjuju različite pristupe
medijskom obrazovanju, pri čemu je najčešći onaj koji naglasak
stavlja na poučavanje kroz materinji jezik, kakav se provodi i u
Hrvatskoj. Tu posebice upozorava na nalaze recentnog
istraživanja.
“Sami učitelji hrvatskog jezika te razredne nastave uglavnom
smatraju da nemaju dovoljnu razinu medijskih kompetencija
da takve sadržaje podučavaju”, istaknula je.
U skladu s time, kao prioritet ističe osnaživanje učitelja i
nastavnika za provedbu, ali i davanje puno većih ovlasti
knjižničarima koji često raspolažu s vrlo relevantnim i korisnim
znanjima.
Govoreći o smjernici usmjerenoj unapređenju medijske pismenosti u
srednjoškolskom obrazovanju, Žarko Čižmar iz
Telecentra u prvi plan stavlja razvoj ljudskih potencijala,
naročito nastavnika hrvatskog jezika te informatike. Pritom
naglašava kako naročit potencijal leži u jačanju metoda timskog i
projektnog učenja koje su posebice prikladne za stjecanje
kompetencija medijske pismenosti.
Konačno, Matija Mrakovčić iz KURZIVA – Platforme
za pitanja kulture, medija i društva, govoreći o ulozi
neformalnog obrazovanja u jačanju medijske pismenosti, ističe
kako su najvažniji provoditelji takvih programa u Hrvatskoj
organizacije civilnog društva, pri čemu je pristup takvim
sadržajima za sudionike uglavnom besplatan. Zato ističe da su na
tom planu prioriteti uspostavljanje kvalitetnih procedura
validacije te certificiranja neformalnih programa organizacija
civilnog društva, kao i uređivanje procesa njihove suradnje s
odgojno-obrazovnim ustanovama.
Nastavak konferencije je bio rezerviran za detaljnije
konzultacije o sadržaju pojedinačnih smjernica. U razgovorima o
tome kako unaprijediti medijsku pismenost u osnovnoškolskom
obrazovanju sudionici su najveći naglasak stavljali na razvoj
kvalitetnih edukativnih materijala za nastavnike i učenike,
njihovo diseminiranje putem pristupačnih te besplatnih platformi,
kao i razmjenu primjera dobre prakse.
U slučaju srednjoškolskog obrazovanja posebno je istaknut problem
novog strukovnog kurikuluma koji će smanjiti prostor za
općeobrazovne sadržaje pa time i medijsko obrazovanje. U
razgovoru o kvalitetnijem podučavanju medijske pismenosti kroz
međupredmetnu temu Građanskog odgoja i obrazovanja posebnu je
pohvalu dobio snažan naglasak koji ta smjernica stavlja na
stvaranje medijskog sadržaja, a jedna od novih ideja je i razvoj
programa društveno korisnog učenja koji bi uključivali komponentu
proizvodnje medijskih sadržaja. Konačno, raspravljeni su i
potencijali neformalnih programa, gdje je snažno preporučeno da
se iz sredstava Europske unije sustavno financira izvedba
dugoročnijih programa neformalnog obrazovanja za nastavnike.
U završnom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobre
prakse uključivanja medijskog obrazovanja u provedbu Građanskog
odgoja i obrazovanja u osnovnim školama na području
Osječko-baranjske županije, koji je vodio Nikica
Torbica iz DKolektiva, a u kojemu su sudjelovati
Zrinka Šabić, ravnateljica OŠ Vladimira Becića
Osijek, Mirko Andrić, učitelj geografije u OŠ
Retfala, Daniela Maršalek, učiteljica hrvatskog
jezika u OŠ Dalj te Ivana Milas, predsjednica
Nansen dijalog centra u Osijeku.
I ovi primjeri su jasno potvrdili da su građanski odgoj i
obrazovanje te medijska pismenost dvije srodne i blisko povezane
čiji je razvoj najlogičnije planirati zajednički.
Konferencija Medijsko obrazovanje u obrazovanju održana je u
sklopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV sufinanciranoga
sredstvima Europskoga socijalnog fonda, na kojemu je Dječji
kreativni centar DOKKICA jedan od projektnih partnera.
Projekt se provodi u partnerstvu s Gongom, Društvom za
komunikacijsku i medijsku kulturu, Telecentrom, Kurzivom, Udrugom
Bacači sjenki, Centrom za kulturu Zlatna vrata, Info zonom,
Pragmom, Institutom za razvoj i međunarodne odnose i Fakultetom
elektrotehnike i računarstva.