5G tehnologija mogla bi donijeti revoluciju u zdravstvu. Operacije na daljinu, drugačije organizacija obiteljske medicine, drugačiji monitoring pacijenata... Ali mnogi brinu da donosi i negativne posljedice na ljudsko zdravlje. O svemu tome Mojmira Pastorčić razgovarala je sa specijalisticom epidemiologije i zdravstvene ekologije dr. Matijanom Jergović
Za početak, kako to da se epidemiologinja bavi 5G tehnologijom?
“Zato što je zdravstvena ekologija uža specijalizacija za
epidemiologe i specijaliste javnog zdravstva gdje proučavamo kako
nešto iz okoliša, bilo da je to fizikalno, kemijsko ili biološko,
negativno utječe na zdravlje i dajemo prijedloge kako to
spriječiti”, objasnila je dr. Jergović.
Je li opravdan strah ljudi od 5G tehnologije? Postoje li
istraživanja koja ukazuju na povezanost između 5G tehnologije i
nepovoljnih posljedica? “Napravljen je veliki broj istraživanja
vezan za utjecaj neionizirajućih magnetskih polja na ljudsko
zdravlje, tako da ne možemo reći da nema istraživanja. Međutim,
jedini sigurno dokazani uzročno posljedični simptom ili učinak
koji se javlja je biološki učinak zagrijavanja površinskog tkiva,
od jednog do dva centimetra u dubinu. Zbog toga postoje zaštitne
mjere, ponajviše za profesionalno izloženu populaciju, zatim
zaštita očiju, sigurnosni razmaci i zaštitna oprema”, istaknula
je.
Nova tehnologija donosi racionalnije upravljanje zračenjem
Ono što mnoge brine je što za 5G tehnologiju mreža baznih stanica
mora biti gušća. Je li to razlog za zabrinutost? “Tehnološki dio
struke jasno komunicira što će donijeti 5G tehnologija. Bit će
gušći broj baznih stanica koje će emitirati neionizirajuća
magnetska polja, ali na neki način, radit će se pametnija
distribucija. Što to znači? Neće biti lepezastog emitiranja kad
treba i kada ne treba, nego će se ciljano, kada se uređaji
spajaju na mrežu, koristiti najbliži mogući izvor
elektromagnetskog polja. Dakle, možemo reći da će se novom
tehnologijom racionalnije upravljati te da bi ukupna izloženost
trebala biti manja. Ne zaboravimo, novom tehnologijom se penjemo
na više frekvencije koje imaju manji učinak tog zagrijavanja tako
da očekujemo da će s novom tehnologijom biti i manji učinak na
zdravlje, ali dapače, to treba nastaviti pratiti. Zato mi
zdravstveni djelatnici snažno zagovaramo mjerenja razina
neionizirajućih elektromagnetskih polja i transparentnu objavu
tih razina u javnosti”, izjavila je dr. Jergović.
U pogledu propisa, Hrvatska je u zlatnoj sredini
Jesu li doista u Hrvatskoj propisi takvi da su manje dozvoljene
količine zračenja nego u ostalim zemljama? Jesu li kod nas stroži
propisi od međunarodnih? Mi smo u skladu s europskim načelima,
ali u ovom trenutku možemo reći da u odnosu na dvadesetak
europskih zemalja imamo strože kriterije. Ne zaboravimo, u Europi
postoje i neki eksperimentalni gradovi koji su krenuli s još
nižim razinama i imaju još strože kriterije, što je pravo svake
zajednice. Hrvatska je u ovom trenutku u nekoj zlatnoj sredini i
da smo dobro područje za istraživanje, inovacije i ulaganja u
zdravlje, što mi očekujemo od novih tehnologija.
Već smo razgovarali djelomično o tim istraživanjima,
elektromagnetsko zračenje po klasifikaciji spada u grupu 2B
kancerogenih tvari. Što je još u toj grupi? “Kada govorimo o
kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, to jest,
Agencije za istraživanje raka, govorimo o tome da je jedna
multidisciplinarna skupina stručnjaka evaluirala sve znanstvene
dokaze. To uključuje i istraživanja sa životinjama, istraživanja
na stanicama, eksperimente, modeliranja i istraživanja na ljudima
i kategorizirala nam je zapravo što kažu znanstvene studije u tom
trenutku. Tako je 2011. godine, nakon što je godinu dana prije
objavljeno prvo epidemiološko istraživanje koje je izazvalo
nekakve dvojbe, Svjetska zdravstvena organizacija kategorizirala
izloženost neionizirajućim elektromagnetskim poljima kao
kategoriju 2B, što znači “moguće kancerogen”. To znači da su
nedovoljna istraživanja na ljudima a dovoljna na životinjama ili
obrnuto, ili u trećoj varijanti, nema dovoljno istraživanja ni na
ljudima niti na životinjama, ali eksperimenti i modeli pokazuju
da postoji nekakva moguća poveznica. U toj kategoriji su i
ispušni plinovi naših automobila, ne samo dizelskih, u toj
kategoriji je aloe vera. U kategoriji iznad, dakle radi se o još
većoj opasnosti kategoriji 2A koja znači “vjerojatno kancerogen”
je crveno meso, koje previše konzumiramo, a u toj kategoriji je i
olovo, kojemu smo također kontinuirano izloženi”, podsjetila je.
“Znači, bit je priče da kada Svjetska zdravstvena organizacija
radi kategorizacije na neki način potiče nastavak istraživanja
tog potencijalno štetnog učinka. To nije konačna kategorizacija
nego poticaj za nastavak istraživanja”, objašnjava dr. Jergović.
Smanjenje razine izloženosti i do deset tisuća puta
Rađena su i brojna istraživanja o utjecaju mobitela na ljudsko
zdravlje. Je li ikada dokazana neka povezanost između korištenja
mobitela i raka na mozgu? “Upravo ta najvažnija interfon studija
iz 2010. koja je bila poticaj Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
da kategorizira ovo kao 2B “moguće kancerogen” je u zapravo jasno
komunicirala da nisu našli poveznicu. Međutim, dvojbu je izazvalo
to što su u istraživanje bili uključeni ljudi koji su imali tumor
na mozgu, vrstu gliom, i oni su po sjećanju, što znači da su
podaci prikupljeni s mogućom greškom jer su ljude nakon što su
oni već dobili tumor ispitivali na kojoj strani češće drži
mobitel. Tako se pokazalo da ljudi koji imaju tumor na lijevoj
strani mozga su češće prijavljivali da su držali mobitel na
lijevoj strani. U našim epidemiološkim istraživanjima kažemo da
je tu prisutan mogući confounding, znači greška pri prikupljanju
podataka jer je moglo doći do pogreške u sjećanju. U svakom
slučaju, nije utvrđena uzročno posljedična veza”, istaknula je
dr. Jergović.
Ipak postoje neke preporuke na koji način koristiti mobitel, gdje
ga držati i tako dalje, ipak postoje neke korelacije između
mobitela i zdravlja. “Tako je, upravo zbog tog biološkog učinka
zagrijavanja svakako preporučujemo da se mobilni uređaji koristi
što dalje od tijela, uvijek preporučujemo korištenje slušalica
zato što taj razmak od pola metra smanjuje izloženost smanjuje
izloženost elektromagnetskim poljima čak do 10.000. Dakle,
mobitel na uhu i mobitel u ruci znači razliku od 10.000 manje
razine izloženosti elektromagnetskim poljima”, savjetovala je dr.
Jergović.
5G tehnologija i teorije zavjere
Što je s mobitelom u džepu? “Jako je važno, pogotovo za muškarce,
da se zbog blizine reproduktivnih organa, da se mobitel drži
dalje od tijela. Muškarci često nose mobitel u džepu, ali ni u
džepu kod gornjeg dijela tijela, niti u džepu kod donjeg dijela
tijela, nego u torbi. Preporučuje se da mobitel ne koristimo
tijekom punjenja uređaja, preporučuje se uređaj prisloniti na uho
tek kad se uspostavi veza, jer kada se uspostavlja veza su veće
razine zračenja. Osim toga, preporučuje se ne spavati uz mobilni
uređaj, preporučuje se racionalno ga koristiti i ne koristiti
mobitel u zdravstvenim ustanovama, prometu gdje uređaj može
izazvati neke interferencije s ostalim uređajima oko nas”, kazala
je.
5G mreža je u ovom trenutku predmet mnogih teorija zavjere. Mnogi
je povezuju s pandemijom koronavirusa. Svjedoci smo da s ruske
državne televizije stiže demonizacija 5G tehnologije koje govore
da je to eksperiment na čovječanstvu, i snimaju takve
dokumentarce. Jako je bitno u ovom trenutku znati kako
razlikovati znanstvene od neznanstvenih informacija. Svatko od
nas ima neko usko područje vještina i znanja, teško mi je kao
epidemiologu i zdravstvenom ekologu razmišljati zašto se u nekim
zemljama toliko boje 5G tehnologije. Nedavno sam naišla na
istraživanje koje kaže samo do 20 posto osoba u zapadnim
europskim zemljama misle da 5G negativno utječe na zdravlje.
Teško mi je razumjeti zašto nismo toliko ustrašeni od drugih
javnozdravstvenih prioriteta kao što je COVID-19 ili
kardiovaskularnih bolesti. Zašto nemamo strah od neredovitog
bavljenja tjelesnom aktivnošću? Zašto nemamo strah od konzumacije
prekomjerne količine crvenog mesa i polugotovih proizvoda? Zašto
nemamo strah od preskakanja preventivnih pregleda na koje mi iz
javnog zdravstva kontinuirano pozivamo?”, pita se dr. Jergović.
“Kada struka šuti, nestručni dio javnosti počne formirati javno
mnijenje”
“Jednostavno rečeno, potrebno je povjerenje i potrebno je da mi
iz struke malo jasnije i jednostavnije i češće komuniciramo s
javnošću, a to je dobro prepoznala Svjetska zdravstvena
organizacija. Kada je struka tiha, kada struka šuti, nestručni
dio javnosti, i to najglasniji pojedinci, počinju formirati javno
mnijenje, pa čak utjecati i na stvaranje javnozdravstvene
politike i na neke odluke. Međutim, nama zdravstvenjacima nije
prirodno komunicirati s medijima. Mi za to nismo osposobljeni i
često kompliciramo. Zato nam je i ovo prilika da na jednostavan
način približimo neke opasnosti iz okoliša za ljudsko zdravlje”,
istaknula je.
Što će 5G tehnologija donijeti u medicini? Jedna od stvari koje
se često spominju su operacije na daljinu, ali i drugačiji način
praćenja zdravstvenog stanja pacijenata, te drugačiji način
funkcioniranja obiteljske medicine. “Telemedicina u zdravstvu je
već davno započela s pružanjem zdravstvene skrbi onima koji imaju
manje dostupnu zdravstvenu skrb. Dakle, ako netko živi na
udaljenom otoku, pomoću telemedicine i video veze možete dobiti
mišljenje specijalista iz neke velike bolnice iz Zagreba ili
Splita”, objasnila je dr. Jergović.
“Telemedicina već je na neki način pionir u tom području.
Međutim, mi polažemo velike nade u tehnologiju. Istina je da još
uvijek ne znamo koje ćemo sve imati benefite, ali već sada iz
ovih početnih istraživanja koji se financiraju iz Europskih
fondova istraživanja i razvoja gdje surađujemo mi zdravstveni
djelatnici s tehničkim i IT strukama, očekujemo veliku pomoć za
prevenciju padova, brigu i skrb za starije osobe, olakšanje
vezanu za sigurnost prometa, gdje će nam ta autonomna vozila
smanjiti mogućnost ozljeda i nesreća koje su jedan od
javnozdravstvenih prioriteta. Nadalje, očekujemo benefite vezan
uz niskougljični razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama jer će
i promet biti promijenjen, s manjim emisijama ispušnih plinova.
Očekujemo olakšanje u praćenju utjecaja zagađenja u okoliš kako
bismo lakše prikupili podatke. I dronovi za prikupljanje podataka
moći će raditi neka mjerenja za koja sada šaljemo ljude, a koji
pritom mogu biti izloženi štetnim kemikalijama, primjerice u
slučaju nekog velikog požara na odlagalištu ili nešto slično”,
istaknula je.
5G donijet će 4P u medicini
“Naravno, to su mjere vezane za zdravlje populacije. Ali na
razini pojedinca, kaže se da će 5G donijeti 4P medicinu, što
znači da će medicina biti još više preventivna, prediktabilna što
znači da ćemo točnije moći predvidjeti moguće ishode, medicina će
postati više participirajuća, što znači da će građani sami moći
prikupljati podatke i pratiti neku mjeru, primjerice prikupljati
podatke koliko dnevno hodaju i na taj način možda dobivati
jeftiniju zdravstvenu skrb u zemljama gdje se ona naplaćuje, i
medicina će biti više personalizirana. Dakle, sve što radimo, ta
mjerenja, ako ste kardiovaskularni bolesnik, svi podaci će se
prikupljati i da liječnik specijalist koji prati određenu skupinu
može vidjeti tko mu je hitan, tko mora doći kod njega da mu se
modificira terapija. Osim toga, na temelju tih praćenja uz pomoć
novih tehnologija, bit će moguće racionalnije dodjeljivanje
prioriteta u pogledu dijagnostičkih metoda. Smatram da stvarno
nije u redu novosti koje nam donosi tehnologija u startu odbaciti
zbog neznanja i straha, jer zaista očekujem da će s njom doći
drugačiji način preventivne medicine i da će nam to na kraju
donijeti brojne benefite”, kazala je dr. Jergović.
Za procjenu opasnosti ključna su mjerenja
“Uvijek se bojimo novog i nepoznatog. I zato je ono što nam je
najvažnije – mjerenja. Za sve novo što dolazi, u Zavodu za javno
zdravstvo stvarno ima to dobro naslijeđe da moramo mjeriti kako
nešto iz okoliša utječe na naše zdravlje. Nema te tehnologije za
koju se ne može izmjeriti najkritičnije parametre. Mi smo tu da
tehničkim i drugim strukama kažemo koliko često, koliko dugo i
što je sve potrebno mjeriti ako uvodimo nešto novo u naš okoliš.
Bez obzira je li riječ o proizvodnji, obrada otpada emisije
ispušnih plinova ili novi prometni uređaji, sve se može
izmjeriti. Samo je bitno ono čemu Europa sada pridaje veliku
pažnju – multidisciplinarno procijeniti je li to što smo
izmjerili nešto govori, trebamo li nadopuniti mjerenja, trebamo
li produžiti mjerenja i na taj način se procjenjuje kako nešto iz
okoliša utječe na zdravlje”, istaknula je.
“Razlika između opasnosti i rizika je u tim kvantitativnim
podacima – rezultatima mjerenja. Ako nešto nemamo prisutno u
okolišu, nije u redu plašiti javnost da nešto može negativno
utjecati na zdravlje. 5 G tehnologija je nešto što tek dolazi i
mislim da je korektnije mjeriti i transparentno kroz javno
dostupne web GIS portale kao što ima HAKOM – regulatorna agencija
za mrežne djelatnosti objaviti sva mjerenja koja su napravili.
Svaki građanin može vidjeti u cijeloj Hrvatskoj najbližu točku na
kojoj su provedena zadnja mjerenja. Ono što bi mi kao
zdravstvenjaci voljeli jest veći broj mjerenja, ono što
teleoperateri rade tijekom postavljanja bazne stanice, voljeli
bismo da svi dionici koji rade mjerenja budu prisutni i
sudjeluju. Mjerenja se provode, ta mjerenja nisu izmišljena,
imamo šest ovlaštenih mjeritelja u Hrvatskoj pod strogim
kontrolama Hrvatske akreditacijske agencije, a u jednom mjerenju
sudjeluje deset ljudi. Dakle, takvo što je nemoguće lažirati. Sve
to treba transparentno dati ljudima na uvid. Nama je naša
ekološka karta Grada Zagreba upravo to pokazala – sve što smo
izmjerili stavljamo na uvid građanima. Neki su se na početku
bojali da će to izazvati salve pitanja, međutim dogodilo se
upravo suprotno – građani su sami počeli pronalaziti podatke za
svoje najbliže i demantira neke svoje strahove. Tako da nam je
cilj dati podatke građanima da vide i da nas pitaju ako nešto
nije jasno”, zaključuje dr. Jergović.