Ovi blagdani više su obilježeni u krugu obitelji od nekih prethodnih godina
Blagdanska groznica u Hrvatskoj najjača je oko Božića, ali veliku
ulogu u društvu ima i Uskrs. Oba blagdana za sobom donose niz
aktivnosti i običaja utkanih u naš identitet i društvo. Uz ove
glavne, obilježava se niz manjih blagdana, a mnogima su najdraži
oni koji omogućuju spajanje produljenog vikenda. Hrvati svoje
blagdane doživljavaju ozbiljno, strastveno i posvećuju im se na
raznolike načine. Oni koji drže do običaja imaju liste zadataka,
a neki ih koriste za bijeg u svoje morske ili kontinentalne
vikendice. Pa iako su ovi blagdani više obilježeni u krugu
obitelji od nekih prethodnih godina, osnove su ostale iste, a to
su, kao i uvijek – hrana, druženje i opuštanje.
Opuštanje uz slobodne dane
Priličan je broj građana koji ne pridaju blagdanskoj groznici
mnogo važnosti, ali rado iskorištavaju slobodne dane za druge
aktivnosti. Bijeg na trodnevno kupanje u toplice ili vikendicu na
moru izbor je dijela građana. Oni koji su za posljednje blagdane
ostali doma, a nisu opsjednuti pripremama, uživali su u slobodnim
danima. Gledali su Netflix serije, igrali slot igre
online, družili se s obitelji, ili napokon našli vremena za
čitanje knjiga koje preko godine skupljale prašinu na stoliću
kraj kreveta. Ipak, i oni koji pokušavaju ignorirati
blagdane rijetko će zaobići Adventske sajmove, pa makar da jednom
pojedu kobasicu, popiju kuhano vino ili germ-knedle.
Uživanje u hrani i piću
Kao i u svakoj drugoj dominantno katoličkoj zemlji, Uskrs i u
Hrvatskoj ima veliku važnost. Pa iako se za Božićne blagdane
možda više pažnje pridodaje hrani i tada ima različito značenje,
priprema je začuđujuće slična. Blagdanski stol najčešće u Središnjoj
Hrvatskoj krasi purica s mlincima, a zajednički nazivnik većini
zemlje je kuhana ili pečena šunka i francuska salata. Od
tradicionalnih kolača pripremala se orehnjača i makovnjača, kolač
s rogačem, krostata ili fritule. Petak uoči blagdana, na stolu je
bio riblji meni s bakalarom na bijelo, crnim rižotom, srdelama
ili drugim jelima bez mesa.
Bojanje pisanica kao standardni dio tradicije
Dva su najistaknutija običaja vezana uz blagdane koje slijede i
potpuno nereligiozni ljudi. Uskrsni običaj broj jedan je bojanje jaja, a to je aktivnost u koju su
uključeni svi od najmlađih do baka i djedova. Više je tehnika
bojanja, od umjetnih boja, preko kuhanja u luku do ručnog
bojanja, a generacijama u svakom se kućanstvu kriju male tajne
bojanja, oko kojih se stvori obiteljska tradicija. Kao i svake
godine, tako se i ove godine uz šunku, francusku, mladi luk i
rotkvice, borilo s prethodno ofarbanim pisanicama.
Kupovina, jer obožavamo šoping
Kao i svake godine, kupovina namirnica i poklona najviše je
koncentrirana oko blagdana, poglavito Uskrsa i Božića. Po dobrom
starom običaju, u kući ne smije ništa faliti, od hrane, preko
slatkiša do sokova i alkoholnih pića. Kupuju se i sastojci za
tradicionalna blagdanska jela, ali to je samo jedan dio priče.
Ova godina nije bila izuzetak pa su šoping centri opet masovno
posjećivani ne bi li se kućanstva dobro opskrbila. Za razliku od
Božića, gdje je naglasak na poklonima, za Uskrs se više kupovala
hrana ili pokoji simbolični poklon za djecu. Tako su i ovi
blagdani uspješno prošli u tradicionalnom duhu, a do onih
sljedećih ostaje nam još dosta vremena koje ćemo kratiti ljetnim
odmorima i drugim aktivnostima.